Državna imovina - goruće pitanje: "Nije poznato koliko je oteto, ali nije iskorištena za razvoj"

Državna imovina goruće je pitanje koje se, čim zaprijeti da plane, brzo gurne nazad pod tepih. Vlasnik imovine je poznat, poznati i oni koji se ponašaju kao da jesu. Iz OHR-a su više puta podvukli da je zabranjena bilo kakva prodaja ili drugi oblik raspolaganja državnom imovinom. U oba bh. entiteta slična priča, po državnoj imovini se kopa, otima se, uzurpira, proknjižava... Mogu li Ustavni sud BiH i OHR zaštititi državnu imovinu od silnih “branilaca”? Hoće li državni Parlament staviti tačku na dugogodišnja sporenja?

Najvažniji resurs

U parlamentarnu proceduru upućen je novi-stari Prijedlog zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine. Ovaj put, iza njega su stali državni zastupnici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić. Radi se o istom tekstu zakona koji je Predsjedništvo BiH usvojilo još u oktobru 2024. godine. Tada su za usvajanje ovog prijedloga glasali članovi Predsjedništva Željko Komšić i Denis Bećirović, a protiv je bila Željka Cvijanović. Emrić očekuje da će parlamentarci otvoriti raspravu o potrebi rješavanja ovog pitanja.

- Visoki predstavnik je najavio izmjene i dopune Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom kako bi se neki infrastrukturni i javni projekti mogli realizirati. Međutim, nekoliko puta je vršena izmjena i dopuna tog zakona, tako da je potrebno donijeti zakonski okvir o državnoj imovini, koji bi propisao raspolaganje, upravljanje i korištenje državnom imovinom u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH, kaže Emrić.

Mehmedoviću se čini da otupljuje oštrica koja je neophodna za očuvanje, kako kaže, najvažnijeg nacionalnog resursa BiH. Zbog toga, grupa zastupnica/ka nastoji da se to pitanje zakonom uredi.

- Nije poznato koliko je državne imovine proknjiženo, uzurpirano, oteto, otuđeno, ali je jasno da ona nije stavljena u funkciju razvoja države, nego je, nažalost, otišla u funkciju pojedinaca, privatnika, tajkuna... Nužno je usvojiti zakon kojim će se na cjelovit način i u skladu sa pravima i obavezama države BiH urediti pitanje obuhvata državne imovine, prava države da imovinom raspolaže u skladu sa tim zakonom. Bitno je omogućiti da se državna imovina stavi na korištenje, upravljanje i raspolaganje svim institucijama BiH, ali i svim drugim nivoima vlasti u BiH, rekao je Mehmedović.

Darko Babalj (SDS), član Kolegija Predstavničkog doma PSBiH, imao je poruku za SNSD.

- Znaju li u SNSD-u da je grupa poslanika iz Federacije BiH uputila zakon o državnoj imovini u proceduru? Simptomatična je šutnja obično glasnih ministara i poslanika SNSD-a u Sarajevu. Da li je šutnja na zakon o državnoj imovini dogovor sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, pokazaće vrijeme koje je pred nama, napisao je Babalj na X-u.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine, poručio je da SNSD odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi o pitanju imovine.

- Političko Sarajevo uporno priziva okupatora Schmidta da nametne zakon o takozvanoj državnoj imovini. Nikada nećemo pristati na to! Imovina je riješena u Dejtonskom sporazumu i ona pripada RS-u i FBiH. BiH je prazna ljuštura, kaže Košarac.

Pravni stručnjak Enver Išerić kaže da su političari iz SNSD-a fenomeni i da kao papagaji ponavljaju da je pitanje državne imovine riješeno Dejtonskim sporazumom.

- Samo da još hoće stručnjaci reći kojim aneksom sporazuma je riješeno to pitanje i kojim članom, a na način da imovina pripada entitetima. Ja ću im pokušati pojednostaviti stvari, jer što im čovjek više objašnjava, sve teže kontaju. Aneksom 4 Dejtonskog sporazuma osnovan je Ustavni sud BiH. U Ustavu piše: Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. A Ustavni sud je utvrdio da državna imovina pripada državi BiH. Prema tome, “ustavni stručnjaci” iz SNSD-a, pitanje državne imovine je stvarno riješeno. Samo ne onako kako biste vi željeli i na način na koji obmanjujete javnost, kaže Išerić.

Na zadnjem zasjedanju Narodne skupštine RS-a, šef Kluba poslanika SDS-a Ognjen Bodiroga kazao je kako SNSD u tišini čeka Prijedlog zakona o državnoj imovini.

- To je najnovija izdaja. Vi (SNSD) igrate igru sa njima i hoćete da Christian Schmidt nametne zakon o državnoj imovini. To je dogovor Dodika da ostane na vlasti, kazao je Bodiroga.

Visoki predstavnik zasad ostaje suzdržan. Ono što smo posljednje od njega čuli je da je za BiH važno da se zabrana raspolaganja imovinom ublaži kako bi vlasti koje poštuju vladavinu prava bile u mogućnosti da pokreću razvojne projekte.

Ima i onih koji strahuju da to ne bi značilo reformu, niti da bi otkočilo investicije i razvoj, nego da bi legalizovalo već oteto.

Aarhus centar u BiH i Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH uputili su 30. oktobra i 3. novembra dva službena pisma visokom predstavniku, Pravobranilaštvu BiH, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i Stalnoj misiji BiH pri UN-u, zahtijevajući hitne mjere zaštite državne i javne imovine, te zadržavanje zabrane raspolaganja državnom imovinom.

Ističu da bi moguće ublažavanje zabrane raspolaganja državnom imovinom, bez odgovarajućih zaštitnih mehanizama, moglo imati ozbiljne posljedice po javni interes, vladavinu prava i društvenu stabilnost.

Reforma, a ne haos

Zahtijevaju da OHR ne pristupi nikakvom ublažavanju zabrane raspolaganja, dok ne bude donesen državni zakon o imovini.

Davor Trlin, profesor ustavnog prava, koji u dopuštanju korištenja državne imovine za izgradnju, održavanje i funkcionisanje javne infrastrukture – bez ikakve promjene vlasništva ne vidi ništa sporno, ali ne isključuje rizik.

- Rizik? Da, postoji, ako se definicije javne infrastrukture ne preciziraju dovoljno, mogla bi se zloupotrijebiti za privatne interese. Ali, uz nadzor visokog predstavnika, to bi trebao biti korak prema reformi, a ne kaos, ističe profesor Trlin.