Država kontroliše „siću“: U čijim rukama je imovina kriminalaca nakon hapšenja?
Borba protiv kriminala ne završava ni s lisicama na rukama, ni na optuženičkoj klupi, ni presudom u rukama. Kriminalce treba udariti po džepu. Koliko se imovine zaista oduzme, a koliko ostane u rukama onih koji su je stekli kršenjem zakona?
Siva lista
Vrijednost oduzete imovine kojom trenutno upravlja Federalna agencija je 57.847.010 KM. Ima tu svega, nekretnina, automobila, novca, nakita... Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske trenutno vodi računa o imovini vrijednoj tek nešto više od pola miliona maraka.
- Vrijednost pokretne imovine je 49.113 KM, a nepokretne iznosi 479.863 KM. U najvećem broju slučajeva imovina koja je oduzeta i povjerena Agenciji na upravljanje, budući da se odnosi na krivična djela poput razbojništva, davanja mita, falsifikovanja isprave, ali i tjelesne povrede, preciziraju iz agencije u RS-u.
Međutim, nejasno je ko i na koji način upravlja imovinom oduzetom pravosnažnim presudama Suda Bosne i Hercegovine. Na državnom nivou ne postoji posebna agencija koja je zadužena za upravljanje privremeno ili trajno oduzetom imovinom stečenom krivičnim djelima, za razliku od entitetskog nivoa.
- U predmetima iz nadležnosti Suda BiH, postupanje s oduzetom imovinom se trenutno zasniva na sistemu koji uključuje više institucija, u zavisnosti od vrste imovine. Tako se u praksi, nakon pravosnažnosti presude državnog Suda, novčana sredstva uplaćuju na jedinstveni račun trezora institucija BiH. Kada su u pitanju nepokretna i pokretna imovina (nekretnine, vozila, poslovni udjeli, vrijedni predmeti i sl), ona se čuva putem institucija koje su ih prethodno zaplijenile (SIPA, UIOBiH, Granična policija i druge), a nakon pravosnažnosti presude, u skladu s relevantnim zakonskim propisima, imovina se prodaje putem sudskih naloga, najčešće kroz postupke javne prodaje. Može se i povjeriti na upravljanje drugim državnim organima ili javnim institucijama, pojašnjavaju iz Suda BiH za Oslobođenje.
Naša zemlja mora usvojiti državni zakon o upravljanju nelegalno stečenom imovinom i to do februara. Usvojiti bi trebalo i zakon o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi sa terorizmom i finansiranjem terorizma. Država je u opasnosti da završi na sivoj listi Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), što bi bio ozbiljan udar na ekonomiju. Dakle, BiH, između ostaloga, mora dokazati da efikasno upravlja oduzetom imovinom.
Međutim, u bh. entitetu Republika Srpska ne žele novu državnu agenciju, a problem im je i knjiženje oduzete imovine, što bi bila isključivo nadležnost države.
- Prijedlog je da sva imovina bude vlasništvo entiteta i Brčko distrikta. To je prijedlog Ministarstva pravde RS-a. Kao članica Radne grupe imam zadatak da podržim sve smjernice koje su mi date od Ministarstva pravde RS-a i Vlade RS-a, kaže Svjetlana Kusić, direktorica Agencije za upravljanje oduzetom imovinom RS-a, za FTV.
Prijedlog je i da se umjesto agencije formira ured pri Ministarstvu pravde BiH, a imovinom, nakon pravosnažnih presuda državnog Suda, upravljale bi entitetske agencije, u zavisnosti od toga gdje je ta imovina oduzeta.
Kasni sastanak
U radnog grupi zaduženoj za izradu nacrta zakona je i Emir Bašić, direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.
- Smetalo bi mi da nema državne agencije, ali, evo, situacija je hitna, trebamo ispuniti obaveze i preporuke Moneyvala, pa možda bih i mogao pristati na to da se prvo formira taj ured. Međutim, sporno je i knjiženje imovine i preko toga ne mogu da pređem, a siguran sam ni Vlada Federacije BiH. Vrlo je jasno, presude donosi Sud BiH, kojima se oduzima nelegalno stečena imovina koja postaje vlasništvo BiH i tu je kraj priče. Tu nema nikakve dileme i ne postoji nijedan argument koji sam ja dobio od kolega iz Republike Srpske, a koji bi me ubijedio u suprotno, kaže Bašić za naš list.
Dodaje da postoji saglasnost da entitetske agencije upravljaju imovinom u početnoj fazi.
- Ured je taj koji bi koordinirao aktivnosti prodaje i raspodjele imovine. Suštinski, ja sam opredijeljen za rješenja koja osnažuju institucije BiH, a nikako da ih slabe. Vrlo kasno je zakazan radni sastanak, za kraj januara, a mi gubimo vrijeme. Bojim se da, ako ne ubrzamo stvari, nećemo ispuniti obaveze, rekao je Bašić.