Dokad će djeca izigravati sistem? - Na naplatu dolaze propusti iz prošlosti, loši uzori...

Trend lažnih dojava o bombama u školama nastavio se i u 2025. godini. Nakon što je u decembru ovo bila masovna pojava, prvo u sarajevskim, a zatim i školama Velike Kladuše, sada se s njom suočavaju i u Srednjobosanskom kantonu. U USK-u je Ministarstvo tokom raspusta pripremilo i dodatne sigurnosne mjere, od zaključavanja dvorišta do formiranja kriznih timova u školama, pa je prvog dana nastave ipak stigla jedna dojava u Bihaću.

Stručnjaci sumnjaju da je ovdje u pitanju samo puko imitiranje nestašluka.

- Djeca definitivno danas imaju pogrešne uzore u ponašanju. Roditelji su zakazali u vaspitno-korektivnom odgoju, previše imamo upliva liberalnih stavova u vaspitanju djece. Tako je i u sistemu obrazovanja, gdje se djeci danas najviše priča o njihovim pravima, a manje ili nikako o obavezama koje dijete ima i kakve posljedice njegovo ponašanje može da izazove. Oni se, nažalost, ponašaju u skladu sa vladajućim sistemom vrijednosti u društvu i sa generalno lošim stanjem, kaže nam sociolog Vladimir Vasić.

Haotično stanje u društvu djeca vješto koriste, odnosno, lako ga zloupotrebljavaju ako se tako žele izraziti.

- I djeca su kolateralna šteta neuređenog stanja u društvu. Prosto živimo u vremenu informacionih tehnologija i masovnih medija i ne može niko da me ubijedi da dijete može da nadmudri pedagoge, organe policije, tužilaštva, da se ne može stati ukraj tome. Potrebna je adekvatna reakcija društva, a ne da to postane masovna pojava. Na naplatu nam dolaze propusti iz prošlosti, loši uzori i bavljenje na loš način djecom, ističe Vasić misleći na pretjeranu upotrebu mobitela i društvenih mreža bez kontrole i nadzora.

Ključni problem je, smatra, naša nesposobnost za komunikaciju sa djecom i generalno.

- ‘ajde da sjednemo s tom djecom, da popričamo zašto to rade, da pronađeno uzrok problema... Nažalost, mi se u BiH samo bavimo posljedicama i nije rješenje samo kazniti tu djecu. Možda je uzrok socijalne prirode, možda je djeci loše u školi, možda su u pitanju nesposobnost nekih nastavnika, loša uprava ili menadžment. Treba se vidjeti šta je, jer uzrok može biti mnogo opasniji od pukog kopiranja ovih događaja, zaključuje Vasić.