Direktor Energoinvesta: Jedan kvar može ostaviti državu bez gasa
Dok svijet sa zebnjom prati ratna zbivanja, a cijene nafte i plina ponovo rastu, Bosna i Hercegovina se još jednom suočava s pitanjem koliko je energetski ranjiva i koliko je politički nespremna da odgovori na krizu. U novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović gost je bio direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić.
Otkinite retrovizore
Na samom početku razgovora Ustamujić je rekao da ratna zbivanja prati sa zabrinutošću.
- Uvijek sam optimista i nadao sam se da dolazi do privremene stabilizacije, ali vidjeli smo tokom vikenda da je cijena nafte ponovo počela da raste. Postajem i ja sve više zabrinut, rekao je Ustamujić.
U takvom kontekstu, rast cijena energenata postaje jedna od ključnih tema i za domaće tržište. Ustamujić tvrdi da BiH u ovom trenutku ima, ako ne najbolju, onda jednu od najboljih cijena gasa u Evropi upravo zato što nije prihvatila promjenu formule obračuna koju je prije dvije godine predlagao Gazprom.
- Mi smo tada ostali na takozvanoj naftnoj formuli. Koliko je to bila dobra odluka, govori podatak da je cijena gasa, samo nekoliko dana nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku, skočila 90 posto. Zemlje - od Slovenije pa nadalje - već osjećaju značajne promjene, dok se kod nas to neće toliko direktno primijeniti, kazao je, ali ipak upozorio da se rast cijene nafte neminovno prelijeva i na druge troškove.
Ključna tema razgovora bila je Južna interkonekcija. Za Ustamujića, aktuelna situacija dodatno pokazuje zašto je BiH potreban novi gasni pravac.
- Mi imamo samo jedan izvor, jedan pravac snabdijevanja, iz pravca istoka preko Srbije. Ne mora niko ni obustaviti gas, dovoljan je jedan kvar da mi ostanemo bez gasa. Zato je Južna interkonekcija važna, prije svega zbog diversifikacije izvora, rekao je Ustamujić.
Govoreći brojkama, naveo je da BiH trenutno troši između 200 i 230 miliona kubika gasa godišnje, dok je planirani kapacitet Južne interkonekcije 1,5 milijardi kubika.
- To je šest puta više nego što je sadašnji kapacitet koji koristimo. I nije riječ samo o LNG-u sa Krka. Ta interkonekcija treba da se poveže sa Jadransko-jonskom magistralom. To znači da ćemo u jednom trenutku dobiti više vrsta napajanja i više mogućnosti, bilo da je riječ o turskom, norveškom, alžirskom, američkom ili nekom drugom gasu, kazao je.
Za njega je Južna interkonekcija mnogo više od pitanja dobavljanja gasa. Ona bi, tvrdi, otvorila prostor za širu gasifikaciju zemlje, prelazak dijela energetskog sektora sa uglja na gas i stvaranje uslova za nove investicije.
- BiH u ukupnom energetskom miksu koristi između dva i tri posto gasa, dok evropske zemlje koriste između 20 i 25 posto. Gasifikacija i Južna interkonekcija neće samo donijeti zeleniju ekonomiju i pomoći nam zbog CBAM-a nego će otvoriti investicije, rekao je.
U razgovoru je podsjetio i na svoju nedavnu posjetu Alžiru, za koju kaže da nije bila slučajna. Alžir vidi kao jednog od važnih potencijalnih partnera i zbog industrijske saradnje i zbog energetike.
- Alžir je drugi najveći partner Evropske unije po pitanju nafte, gasa i LNG-a. Mi zbog naših odnosa sa Alžirom možemo direktno pregovarati u ovim uslovima i to može biti prilika za Federaciju i BiH da napravimo neke dobre stvari, rekao je.
Na pitanje može li Energoinvest preuzeti veću ulogu, Ustamujić je pojasnio da je, prema važećim pravilima i podjeli nadležnosti, kompanija je, prije svega, ovlašteni dobavljač gasa u Federaciji BiH.
- Uloga Energoinvesta je da smo mi dobavljač gasa. Mislim da, uzimajući u obzir da nemamo vlastita nalazišta gasa, nemamo skladišta i imamo samo jednu interkonekciju, Energoinvest radi jako dobar posao, ne samo u BiH nego i u Evropi, rekao je.
U tom kontekstu osvrnuo se i na najavu iz Washingtona direktora Aluminija Amira Grossa Khabirija, kad je Khabiri rekao da će on biti jedan od najvećih potrošača i uvoznika tog gasa. Ustamujić tvrdi da je važno razdvojiti pitanje transporta od pitanja nabavke.
- Ljudi su shvatili da će on biti uvoznik - ne. Po onom što koristi mostarski Aluminij i po onome što oni prave elektranu gasnu, količine koje bi oni povukli bile bi puno značajnije nego ono što danas koristi, naprimjer, Željezara Zenica. Neko mora raditi nabavku gasa za Aluminij. Trenutno, prema postojećim zakonima, to je Energoinvest. Dakle, ako Aluminij krene u taj posao, Energoinvest bi potpisivao ugovor sa gospodinom Khabirijem, istakao je.
Skoro milijarda eura iz Plana rasta i druge velike investicije zarobljene su jer vlasti u BiH ne žele ili ne mogu da ispune uslove na evropskom putu, podsjetila je naša urednica, a Ustamujić odgovorio da ne misli da čekamo izbore, nego smjenu generacija.
- Mislim da čekamo smjenu generacija. Trebamo otkinuti retrovizore i razmišljati o budućnosti, poručio je Ustamujić.
Kazao je da je Energoinvest prije njegovog dolaska imao oko 200 zaposlenih, nakon što je broj s nekadašnjih 600 do 700 drastično pao. Mnogi inženjeri su, kaže, otišli u Njemačku, druge domaće kompanije ili penziju.
- Morali smo zaposliti nove inženjere. I to me obradovalo, jer su ti mladi ljudi donijeli novi odnos prema poslu. Ljudi u Energoinvest nisu dolazili po stranačkoj funkciji. Mi smo, mislim, prva uprava i kažem taj širi kolegij koji je došao, ljudi koji su dolazili iz realnog sektora, sa strašnim karijerama i backgroundima iza toga, govori Ustamujić.
Jedan od poteza koji je posebno istakao bilo je i značajno povećanje plata.
- Kad je sindikat došao i tražio 12 posto povećanja, ja sam rekao ne. Povećat ćemo 40 posto, kazao je i dodao da je prosječna neto plata za decembar u Energoinvestu bila više od 3.000 KM.
Društveni problem
Otvorena je i tema korupcije. Ustamujić tvrdi da se protiv nje može boriti tako što se uklanjaju posrednici i uvodi direktan poslovni odnos sa velikim partnerima.
- Ne želim middlemanove. Korupcija se dešava kada imate te posrednike. Kako radimo? Direktno. Na taj način čuvam firmu, čuvam državu i čuvam sebe, poručio je i najavio da će se Energoinvest pojaviti na nekim tenderima gdje ih niko ne očekuje.
Kazao je da je Energoinvest poslovao s gubicima, a danas je situacija puno drugačija: Energoinvest je sada društveni problem u FBiH.
- Zašto? Zato što mladi inženjer kad dođe u Energoinvest ima približnu platu od 2.800 KM. Vi njemu niste samo omogućili platu, vi ste mu omogućili da putuje, da vidi kako ljudi žive u Evropi i svijetu. On je glasač koji putuje, koji će se vratiti sutra i reći: "Vidi, ja ne želim ovdje da živim u ovom sistemu, ovo je ludilo". Šta je poenta? Zatvori sve, napravi sirotinju, nemoj ih obrazovati, napravi loše zdravstvo, loše sve i sa sirotinjom je lako manipulisati, zaključio je Ustamujić i dodao da smo svi izgubili 30 godina dobrog života.