Danas klik vrijedi koliko i glas: Živimo u eri kada algoritmi mijenjaju demokratiju
Ulazimo u novu eru dezinformacija uz AI/Nedim Fetahović
Era digitalne politike, gdje klik vrijedi više od glasa, bila je povod održavanja konferencije koja je otvorila pitanje: Da li umjetna inteligencija i društvene mreže informišu birače - ili njima upravljaju?
Potrebne su promjene
U saradnji s Fondacijom “Boris Divković” (BDF), te sa Liberalnim institutom Skoplje i Projektom: Polska, jučer je u Sarajevu održana konferencija o umjetnoj inteligenciji (AI) i njenom utjecaju na politiku kroz društvene mreže.
Istovremeno, predstavljena je i publikacija “Od algoritama do glasačkih kutija: Kako društvene mreže i vještačka inteligencija oblikuju političku budućnost Evrope”, čiji su autori Aida Mahmutović, Emil Kirjas, Elesa Zehndorfer i Aleksandra Więcka.
Projektna koordinatorica BDF-a Ajna Katica kazala je kako publikacija pokušava riješiti izazov koji je umjetna inteligencija postavila kao jedna od novijih pojava savremenog društva.
- Publikacija postavlja i pitanje kako društvene mreže utiču na političke procese, pogotovo na izbore kroz glasanje, kazala je Katica.
Dr. Zehndorfer sličnog je mišljenja, ali naglašava da zakonodavstvo, pogotovo u BiH, nije prilagođeno da pruži adekvatnu zaštitu od zloupotrebe umjetne inteligencije.
- Može se povući paralela između Velike Britanije i BiH, pogotovo kada pogledamo izbornu retoriku i obećanja. Obje države svjedoče sve učestalijim kampanjama dezinformacija i takozvanog kognitivnog ratovanja, koje često sponzorišu Rusija i Kina, kaže Zehndorfer.
Kao moguća rješenja spominje EU AI Akt i britanski zakon o zaštiti na internetu koji djelimično regulišu ovaj digitalni prostor.
Ipak, uzimajući u obzir politiku i principe zapadnih demokratija, postavlja se pitanje da li nas je umjetna inteligencija prisilila da napravimo potpuni zaokret kada su u pitanju poimanje demokratija ili sloboda govora.
Na ovo pitanje Zehndorfer odgovara oprezno, te napominje kako je evidentno da živimo u mnogo drugačijem svijetu od onoga kada se internet prvobitno pojavio.
- Svijet je, malo je reći, drugačiji. Možemo lagati koliko želimo, a u svemu ima elementa senzacije i zabave, što je za posljedicu imalo to da se sloboda govora zloupotrebljava. Propaganda se koristi da natjera ljude da glasaju protivno vlastitom interesu, pojasnila je.
Balkan zaostaje
Uprkos svim opasnostima, evidentno je da se Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, ali i ostatak demokratskog svijeta velikom brzinom prilagođavaju ovim promjenama. Balkan, sada već jasno, ostaje jedno od područja koja kaskaju za ostatkom svijeta.
Bivši državni sekretar za vanjske poslove Sjeverne Makedonije i autor publikacije Emil Kirjas istakao je kao izuzetno pozitivan korakto što se ove teme otvaraju, ali one istovremeno ukazuju koliko, zapravo, Zapadni Balkan uopšte nema svijest u kakvom svijetu živi.
- Ne može jedna zemlja ići naprijed dok ostatak regiona stagnira, zato publikacija ne radi u nacionalnom okviru, nego u evropskom, naglasio je Kirjas.
Konferencija, ali i publikacija, teže ka tome da ukažu na sve veću tendenciju da algoritmi oblikuju javno mišljenje jednako snažno kao političari, a društvene mreže postaju nova biračka mjesta.NEDIM FETAHOVIĆ
