Da li je trojka izdala BiH i spasila Dodikovu "kasu": Šta kažu konkretni brojevi?
Vjerovati svojim očima, ili političarima? Odgovor na ovo pitanje bi trebao biti jednostavan, ali nažalost kod nas to nije uvijek tako.
Jedan od najaktuelnijih primjera za to je priča o raspodjeli prihoda od PDV-a. Opozicione stranke uporno ponavljaju floskulu kako je trojka ozdala BiH i omogućila RS-u da dobije više novca nego ranije. Povod za to je bila izjava ministrice finansija RS-a Zore Vidović da će RS u ovom kvartalu dobiti za 60 do 100 miliona maraka više nego u prethodnom.
Pva izjava je tačna, ali je i činjenicva da se koeficijenti za raspodjelu mijenjaju svaka tri mjeseca, te da se izračunavaju na osnovu PSV-a naplaćenog u krajnjoj potrošnji. Ovakvi koeficijenti bi bili i da sve pozicije u tijelima koja odlučuju o raspodjeli novca sjede članovi SDA i DF-a, odnosno stranaka koje najviše govore o navodnoj izdaji trojke.
Jedan od posljednjih "bisera" u nizu "izvalio je Dženan Đonlagić, koji je u svojoj poruci na društvenoj mreži X (bivši Twitter) objavio:
- Današnja Odluka o raspodjeli indirektnih poreza nam govori da je u praksi krajnja potrošnja u KM veća u RS nego u FBiH. U praksi, to znači da su plate, penzije, broj turista, promet roba i usluga, kupovna moć, veće kod potrošača/stanovnika u RS-u. Da li je ovo moguću? Vjerujem da nije!
Znači, prema Đonlagićevom tumačenju 34,44 posto je više od 62,01 posto. Da li je to baš tako?
Doduše postoji mogućnosti i da ne bude usvojena odluka o ovakvoj raspodjeli. To se već jednom desilo, kada predstavnici FBiH u Upravnom odboru UIO i Fiskalnom vijeću u šest kvartala zaredom nisu prihvatali predložene koeficijente zeredom. Tadi se o periodu druga polovina 2017. do kraja 2018. godine.
Posljedica toga je da je RS tužila FBiH zbog nepravedne raspodjele novca. Sud je pročitao zakon, vidio kako se treba raspodjeljivati novac i presudio da FBiH ipak mora RS-u platiti dodatnih 34,5 miliona KM. I još je FBiH morala platiti troškove suđenja, koje ne bi platila da su odmah prihvaćeni koeficijenti izračunati na osnovu zakona.
Da su ovi koeficijenti promjenjivi najbolje pokazuju podaci po kvartalima. Tako su se oni u posljednje tri i po godine, odnosno u posljednjih 14 kvartala, kretali od 64,31: 32,14 (drugi kvartal 2020. godine) do 61,48: 34,97 (treći kvartal prošle godine). Čak je odmah nakon najvećeg koeficijenta kojeg je ostvarila FBiH uslijedio pad od oko 2,5 posto, a već u narednom kvartalu taj omjer je povećan za oko jedan posto u korist FBiH. I to će tako biti i nadalje.
