"Cvaja na kafu" više nije opcija? - U Sarajevu počela testna faza body kamera na policijskim uniformama

Testna faza je počela. Kamere na uniformama novina su koja bi trebala unaprijediti povjerenje u policiju, ali i smanjiti sitnu korupciju. Građani se za sada ne bune. Džafer Hrvat, načelnik Sektora uniformisane policije u Upravi policije MUP-a KS-a, nada se da će kamere dovesti do pozitivnije komunikacije između građana i policije.

Sitna korupcija

- Nadamo se da će nam u finalu dati jače efekte i poboljšanja povjerenja građana u policiju KS-a, ali ovo tretiramo kao neki sigurnosni mehanizam i za policijske službenike i za građane KS-a, naveo je Hrvat.

Međutim, sigurnosni mehanizam otvara i neka druga pitanja. Jedno od takvih je može li građanin odbiti snimanje? Načelnik policije kaže da zakon daje jasna policijska ovlaštenja i da će lični podaci biti na sigurnom.

- Zakon o policijskim službenicima daje ovlaštenje policijskom službeniku da snima na javnom mjestu. Vi kao građanin ste Zakonom o zaštiti ličnih podataka zaštićeni, odnosno vaši lični podaci su zaštićeni. Primjena ove mjere i obrada ličnih podataka u svrhu koju nama zakon dozvoljava, nije u koliziji sa pomenutim zakonom, ističe Hrvat.

U Centru za sigurnosne studije prije uvođenja body kamera na uniforme policajaca uradili su istraživanje o ovoj temi. Predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović kaže da je glavni cilj smanjiti sitnu korupciju.

- Saobraćajna i granična policija se tretiraju kao dvije službe koje su najpodložnije korupciji. Tako da je ovo izgradnja povjerenja, transparentniji način, kako se ne bi ni građani, ali ni policajci dovodili u neprilične situacije. Ovo bi trebalo smanjiti taj niski stepen korupcije, koji se odnosi na saobraćajnu policiju, navodi Hadžović.

U testnoj fazi snimci se ne čuvaju, a kada ta faza prođe, serveri bi snimak trebali čuvati 30 dana. Pitanja za koja još nema odgovora su da li je dovoljno transparentno da se kamere pale samo u trenutku intervencije i da li je uredu da kontrolu nad paljenjem i gašenjem kamere ima isključivo policajac na terenu.

- Upravo smo to i predložili u ovom našem istraživanju. Da se provede kampanja informisanja i građana, ali i samih policijskih službenika koji će raditi, kada pale tu kameru. Da li prilikom pauze mora biti upaljena, da se regulišu sve te situacije i da se građaninu kaže da se koristi kamera, da su zaštićena njegova prava, navodi Hadžović.

Prema istraživanju Centra, u Hrvatskoj je primjena sistema body kamera počela 2015. godine, ali tamošnja javnost nije zadovoljna. Kako navode mediji, projekat nije u potpunosti uspješno implementiran, a godišnje održavanje sistema Hrvatsku košta više od 30 hiljada eura. Srbija je sistem uvela krajem prošle godine. Do sada nije bilo pritužbi građana.

Istraživanja iz SAD-a

Inače, proces implementacije sistema body – worn kamera pokrenut je 2012. godine u tri grada Sjedinjenih Američkih Država, Pheonixu, Mesi i Rialtu - gdje je program imao najbolje učinke, što je rezultovalo padom stope prijava protiv policijskih službenika za 88 posto. Međutim, postojali su i negativni primjeri upotrebe body – worn kamera. Stanovnici problematičnih četvrti u SAD-u su često odbijali sarađivati sa policijskim službenicima kada bi shvatili da su oni opremljeni body – worn kamerama.

Prema istraživanjima, velika vjerovatnoća je da su stanovnici takvih četvrti imali bojazan od sumnjivih osoba koje žive u istim naseljima i nisu željeli da ugroze svoju sigurnost tako što bi postojala zabilješka o njihovoj saradnji sa policijom. Ovakve prakse pokazale su da body – worn kamere mogu imati i kontraefekat u područjima u kojima postoji nepovjerenje prema policiji.