Crna lista ponovo opcija za Dodika, američki senatori traže nove sankcije

Lider SNSD-a Milorad Dodik proveo je neko vrijeme na američkoj crnoj listi, pod sankcijama koje su jasno signalizirale nezadovoljstvo Washingtona. U međuvremenu se društvo na listi širilo. Brojni su članovi SNSD-a i Dodikove uže i šire porodice, završavajući na crnoj listi govorili da im je to čast i dokaz da rade dobar posao za bh. entitet Republika Srpska.

Predah od sankcija

Osmijesi crnolistaša su se stanjili, a retorika o “časti” utihnula kada su im blokirani bankovni računi. U oktobru prošle godine, Dodik je uspio skinuti teret sankcija i ispisati se s američke crne liste. Pitanje više nije kako je s liste sišao, nego koliko je realno da se na nju ponovo vrati?!

Dvostranačka grupa američkih senatora i kongresmena pozvala je administraciju predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije Dodiku zbog, kako navode, podrivanja mira i sigurnosti na Balkanu.

U pismu, koje je objavio The Hill, zakonodavci su od ministra finansija Scotta Bessenta i državnog sekretara Marca Rubija zatražili da Dodik bude sankcionisan u skladu s federalnim zakonima, navodeći da su sankcije, prema propisima, trebale biti obnovljene 18. marta.

Američki zakonodavci tvrde da je Dodik nastavio djelovanja koja direktno podrivaju Dejtonski sporazum, uključujući zagovaranje secesije Republike Srpske i osporavanje nadležnosti državnih institucija.

- Iako razumijemo da je ukidanje sankcija moglo biti vođeno željom da se postigne veća politička stabilnost u BiH, Dodikova kasnija djelovanja jasno pokazuju da on nema namjeru ići tim putem, navodi se u pismu.

Kojim putem ide Dodik?

- Ide svojom utabanom političkom stazom. Ako je postojao dogovor sa američkom administracijom i ako je on predstavljao odustajanje od destruktivne retorike, ali i od predsjedničke fotelje, vidimo da je ostao mrtvo slovo na papiru. Sam Dodik je izjavio da se nikad nije više osjećao predsjednikom nego sada. On i dalje državu smatra nemogućom i jedino razlaz vidi kao rješenje. U odnosu prema međunarodnoj zajednici ima nekoliko nijansi. SAD pod Trumpovim vodstvom, potom Rusija, Izrael, Mađarska pod Orbanom... Tu vidimo tipičan odnos autoritarnog političara, koji je prema njima podanički i ulizivački. Ako bi, govorim hipotetički, ponovo dospio na crnu listu SAD-a, sasvim sigurno bi i ova lista drugačije izgledala. S obzirom na to da Trump trenutno ima važnija posla, možda ova inicijativa dvostranačke grupe američkih senatora i kongresmena dospije u političku žižu. Da li će rezultirati ponovnim stavljanjem na crnu listu, u vrijeme velikih lobističkih poduhvata, teško je predvidjeti, rekla je politička analitičarka Tanja Topić za naš list.

Isplativ izbor

Politički analitičar Velizar Antić izjavio je za Oslobođenje da Milorad Dodik ide putem koji mu omogućava da ostane na vlasti.

- Ukoliko proceni da mu je veća korist da se približi zapadnim državama, pre svega SAD-u, ponašaće se u skladu sa tim dogovorima koje sa njima sklopi. Ne verujem da on ima bilo kakvu strategiju koja bi ga ostavila bez vlasti i mogućnosti da on kontroliše resurse i glavne tokove novca u RS-u. Dok je Trump sa svojom ekipom na vlasti, mislim da se Dodik neće naći na crnoj listi SAD-a. Da su mislili da ga drže na toj listi, ne bi ga ni skidali. Svi ovi pokušaji raznih drugih političara u SAD-u da Dodika vrate na listu, pokušaji su da se dodvore onima čiji su lobisti i da kažu da nešto rade po ovom pitanju, kaže Antić.