Bugojanski logoraši: Čekamo presudu Mlaći
Miroslav Zelić: Cikotića je štitila SDA/Muhamed Tunović
Ni nakon 30 godina ne zna se sudbina 15 osoba hrvatske nacionalnosti koje su nasilno odvedene iz bugojanskih logora 1994.
Pred Sudom BiH u toku je suđenje sedamdesetogodišnjem Dževadu Mlaći, kao predsjedniku Ratnog predsjedništva općine Bugojno, i šezdesetogodišnjem bivšem ministru odbrane BiH Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije RBiH, za ratne zločine na području Bugojna.
Na izdržavanju kazne
Cikotić je od 2. decembra na izdržavanju trogodišnje zatvorske kazne po presudi iz decembra prošle godine za drugo krivično djelo - zloupotrebu službenog položaja i ovlasti, jer je pogodovao firmi Scout iz Zagreba, čime je državni budžet oštećen za blizu pet miliona eura.
Prema riječima Miroslava Zelića, bugojanskog logoraša i predsjednika Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u BiH, svi logoraši su razočarani što postupak dugo traje.
- Dokazni materijal postoji dugo vremena. Znamo da je Selmo obnašao visoke dužnosti i vjerojatno je kroz te dužnosti štitio sam sebe, a imao je i zaštitu visokih dužnosnika, visokih kadrova SDA, kaže Zelić.
Odlazak na izdržavanje zakonske kazne, tvrdi Zelić, ostavlja utisak u javnosti da bi se moglo ubrzati sve, ali on sam u to ne vjeruje, “jer ne znam kakve se igre mogu igrati još”.
- Nemamo baš povjerenja u pravosuđe, ali naše je da se nadamo da će konačno biti osuđeni ljudi koje smatramo najodgovornijim za etničko čišćenje, progon Hrvata iz Bugojna, odvođenje i likvidaciju zatočenika iz bugojanskih logora, te da će konačno biti pronađena tijela naših nestalih koji su bili odvedeni iz logora, poručuje Zelić.
Njegova pretpostavka je da se proces pred Sudom BiH koji se vodi protiv Mlaće i Cikotića nalazi na sredini, te da bi, ako se suđenje nastavi ovim tempom, mogao biti okončan “tijekom naredne godine, možda nekad u osmom mjesecu”.
Podsjetimo, u optužnici se navodi da je Dževad Mlaćo naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti na način da je sačinjen spisak zarobljenika koji će biti ubijeni, a koji su potom odvedeni u prostorije BH banke, gdje je od posljedica mučenja, premlaćivanja i zlostavljanja, nastupila smrt njih trojice. Preostali zarobljenici odvedeni su, piše u optužnici, na planinu Rostovo, gdje su ih ubili pripadnici Vojne policije i Armije RBiH, na lokacijama koje je “optuženi osobno odredio i koje je obilazio, nakon čega su njihova tijela uklonjena i sakrivena”.
Optuženi Selmo Cikotić tereti se da je, kao zapovjednik Armije RBiH, izdavao naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti, pod prijetnjom oružjem, izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice, gdje su bili izloženi opasnostima po život, kao živi štit, usljed čega su dvojica ubijena, a više ih je ranjeno. Optuženi Cikotić je prema optužnici propustio da spriječi premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a.
“Iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje”, dio je optužnice.
Iz udruga proisteklih iz domovinskog rata HZHB Bugojno kažu da je tokom rata u ovom gradiću stradalo 311 Hrvata, od čega je 21 nasilno odveden iz bugojanskih logora, a da se još traga za tijelima 15 ubijenih.
Neuspješne potrage
Prije tri godine u masovnoj grobnici na lokalitetu Tvrdulja na planini Rostovo, općina Bugojno, pronađeni su ostaci četiri žrtve: Zoran Galić (1955), Dragan Miličević (1966), Anto Markulj (1964) i Frano Jezidžić (1954). Još se traga za 15 osoba. To su: Branko Crnjak (1960), Pero Crnjak (1958), Miroslav Dilber (1964), Niko Džaja (1959), Dragan Erkapić (1956), Jadranko Gvozden (1957), Vinko Ivković (1960), Zdravko Juričić (1937), Perica Kovačević (1952), Ivo Miloš (1947), Mihovil Strujić (1949), Nikica Miloš zvani Kardelj (1947), Mario Subašić (1958), Stipica Zelić (1954) i Niko Zlatunić (1969).
- Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine i dalje traga za 15 Hrvata koji su nestali na području Bugojna 1993. Dosadašnje istrage i provjere informacija koje su dolazile, nažalost, nisu dovele do pronalaska grobnice za koju se vjeruje da se nalazi na tom području, kazala je Emza Fazlić, portparolka Instituta za nestale osobe BiH.
