Božić uvijek okuplja i donosi radost - znate li za neke od narodnih običaja
Sveštenik Jovan Banjac je sa svojim dječacima u rano jutro išao po badnjak
Pravoslavmi vjernici u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas proslavljaju Božić. Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije u Božićnoj poslanici prisjetio se nevino stradalih žrtava u nedavnim tragedijama na Balkanu, ali i u ratovima u Palestini i Ukrajini, moleći Gospoda da podari snage živima da nađu suosjećanja, čovječnosti i bratske ljubavi.
Obilazak sela
- Stalno izvlačimo opominjuću poruku da se jedni prema drugima moramo ophoditi kao braća, biti ljudi, ohristovljeni, iskreni i suštinski dobri, kazao je patrijarh.
Ove godine Srpska pravoslavna crkva obilježava 850. godišnjicu od rođenja Svetog Save. Porfirije kaže da je SPC duboko zabrinuta trenutnim stanjem u našem narodu, te da je uspomena na ovog svetitelja obaveza po kojoj mnogo moraju raditi na pomirenju zavađene braće.
A pravoslavci u Bosanskom Petrovcu Božić dočekuju zajedno sa komšijama muslimanima, sa kojima su sve dane oko Nove godine ustrajavali u mukama, boreći se sa neviđenim snježnim nanosima, zbog kojih su mnogi bili odsječeni od svijeta i mučili se bez struje i vode.
- Evo, već dva dana puše jugovina i sve otopljava. Možda još ima snijegom zametenih kuća, ali za dan-dva i one će, ako se ovako nastavi, biti oslobođene. Nas nekoliko službenika iz SPC-a zaputili smo se u obilazak udaljenih sela opštine Bosanski Petrovac kojima se sada može i doći, a koji su se proteklih dana zaželjeli da vide svoj narod. Želimo međusobno da se obradujemo na Badnji dan, a djeci da podijelimo božićne paketiće, kazao nam je sveštenik Jovan Banjac.
Njemu najdraži božićni običaj je okupljanje porodice, te kada porani da usiječe badnjak, kao što je i ovaj put to učinio sa svojom djecom i komšijama.
Na ovaj radosni hrišćanski praznik sprovode se brojni običaji koji ga čine posebnim. Na Badnje jutro prvo se loži vatra u ognjištu, žene ostaju u kući pripremajući tradicionalna jela kojim će se ukućani sladiti nakon dana posta, a muškarci prije izlaska sunca idu da usijeku badnjak. Obično je to cerić ili hrast sa lijepim žutim lišćem po sebi, a domaćin ga po običaju usiječe imajući pravo samo na tri udarca sjekire. Ako se ne otkine iz tog prvog pokušaja, onda ga mora rukama dovršiti i prelomiti da bi ga mogao ponijeti na ramenu. Usječeni badnjak se uspravi uz kuću, a unosi se tek uvečer, te se domaćini pozdravljaju riječima “Dobro veče, badnjače” ili “Bog ti dao i sreće imao”. Po njemu se sipa žito iz sita da bi godina bila obilata, a ponegdje se ukrašava i slamom koja se poslije Božića iznosi i oblaže oko voćki da se sačuva od mraza, te da bi dobro rodilo voće. Ljubav i poštovanje prema badnjaku simbolizuje želju vjernika da im Bog lijepo vrati, tokom praznika ukućani svoje poslove završavaju u tišini, svi dugovi se izmiruju i ne smije biti svađe. Božić i rođenje Isusa Hrista prilika su da se dobije blagostanje koje vjernici priželjkuju.
- Taj pretpraznik i božićno drvce posebno me obraduju, jer tu je simbolika rađanja Hrista u Vitlejemu, sirotinjskoj pećini. Kao svešteniku, najdraži mi je obilazak domaćina koji dolaze iz inostranstva a mnogo se zažele svoga naroda i običaja. To su lijepa druženja, obradujemo djecu božićnim paketićima, imamo i pijukanje, osvećenje badnjaka i polaganje na vatru, bogosluženje u Sabornom hramu, priča nam Banjac.
Pijukanje pilića
Pijukanje je običaj kada domaćin, unoseći slamu, oponaša kvočku, a djeca piliće, koji u slami traže skrivene poklone. Simbolika je sadržana u Hristovim riječima: “Ko je gladan, neka dođe k meni i ja ću ga nahraniti, i ko je žedan, neka dođe k meni da pije vode žive”.
Tako i vjernici u Bosanskoj krajini, naročito u ovim danima, pomažu i drugima oko sebe, kao što su to učinili članovi zavičajnog udruženja Petovačka cesta, zatim u Sanskom Mostu članovi zavičajnog udruženja Grmeč, a koji su osigurali 130 humanitarnih paketa za tamošnje povratnike. Biti dobar i činiti dobro poruka je Božića, ali ona vrijedi i svaki dan.
