Borba protiv nedostojnih advokata: Zakon "zaglavio" zbog jednog slova
Nakon što je Prijedlog zakona o advokaturi Federacije BiH, koji se već izvjesno vrijeme pripremao, vraćen na usklađivanje u Predstavnički iz Doma naroda Parlamenta FBiH, porazgovarali smo sa predlagačem, federalnim ministrom pravde Vedranom Škobićem o tome šta to novi akt nosi i šta je drugačije u odnosu na prošli.
Dvije tarife
Škobić za Oslobođenje kaže da je Advokatska akademija kao stalno tijelo Komore novina u novom zakonu o advokaturi.
Akademija je, ističe, pokrenuta s ciljem edukacije i usavršavanja advokata, a vjerovatno će vremenom pružiti mogućnost specijaliziranja u određenim oblastima, kao što su kaznena, građanska, upravna.
- Mislim da će pružiti vrlo dobru podlogu za što bolju edukaciju odvjetnika i njihovo usavršavanje, kazao je Škobić.
A ono što je posebno bitno za javnost u novom zakonu je, naglašava ministar, advokatska tarifa.
- Naime, do sada je postojala samo redovna tarifa za rad odvjetnika. Sad smo raščlanili na dvije tarife. Radi se o redovnoj, kao i dosad, i o tarifi za obranu po službenoj dužnosti, u kojoj će, takoreći, glavnu riječ davati, naravno, kao i u redovnoj Federacija, odnosno federalno Ministarstvo pravde. Vi ste svjesni i činjenice, a na tome federalno Ministarstvo radi uveliko i radit će i u idućoj godini kroz program rada, da su posljednjih godina mnogi mediji obrađivali nepravilnosti u pogledu angažiranja odvjetnika po službenoj dužnosti od raznih sudova, odnosno stranaka pred tim sudovima, gdje su utvrđene određene nelogičnosti. Mi ćemo kako kroz tu tarifu, tako i kroz izmjene Zakona o kaznenom postupku u Federaciji naći jedan model koji će biti pravedniji i transparentniji kada je to u pitanju. I to je jedna od izmjena koja je preduvjet da se pristupi Zakonu o kaznenom postupku, objašnjava ministar.
Kaže da će federalno Ministarstvo pravde predložiti jasne odredbe izmjena ZKP-a i donošenja određenog pravilnika, koji će regulirati način odabira advokata po službenoj dužnosti.
- To će omogućiti faktički transparentniji rad i transparentnije trošenje državnog novca kada je u pitanju taj dio zakona, odnosno pravo na odvjetnika po službenoj dužnosti, ističe Škobić.
A odredba koja je, tvrdi, posebno podigla prašinu, jeste mehanizam za sprečavanje nadripisarenja u oblasti advokature, odnosno rada određenih privrednih društava koja se predstavljaju kao advokatska društva, a daleko su od toga.
- Rade neke poslove koji nisu spojivi sa odvjetništvom, a bliže su, da tako kažem, kaznenom djelu nadripisarenja. Naravno, ne ulazeći u pojedinačni primjer i ne aludirajući ni na koga, ali to je pojava koja je zaista bila česta u Federaciji, tvrdi ministar.
Naglasio je i da su jasnije definirani kriteriji za provođenje disciplinskog postupka kada je to nužno u postupanju određenog advokata, te disciplinske odgovornosti prema samoj Advokatskoj komori.
- Preciznije je definiran pojam nedostojnosti odvjetnika, te osnovnih dostojnosti za obavljanje odvjetničke djelatnosti, koji je do sada kao pojam bio veoma širok i veoma neprecizno određen. Uistinu, bilo je teško obrazložiti šta znači nedostojnost. Sad smo pokušali u jednoj mjeri jasno pokazati šta znači ta nedostojnost kako bi je bilo lakše primjenjivati u disciplinskom postupku i odlučivanju prilikom prijema određenog odvjetnika, odnosno upisa odvjetnika na listu, tačnije u komoru, ispričao nam je ministar.
I predsjednik Advokatske komore Federacije BiH Bekir Gavrankapetanović kaže za Oslobođenje da su u novom zakonu precizno navedeni uvjeti za obavljanje ove djelatnosti, te, također, vrlo jasno (pro)pisani uslovi za utvrđivanje nedostojnosti za obavljanje ove profesije.
- Nedostojan je u suštini svako ko zloupotrebljava svoj položaj, kazao je.
A preciznije, prema ovom zakonu, nije dostojna za obavljanje advokature osoba koja je pravosnažnom odlukom osuđena za krivično djelo protiv ustavnog ustrojstva Federacije, krivična djela terorizma, krivična djela protiv integriteta BiH, ustavnog uređenja i sigurnosti BiH, te druge niske, nemoralne i nečasne pobude koje je čine moralno nedostojnom.
Predsjednik Komore ističe da je navedeno i to da su regionalne komore dužne osigurati besplatno pružanje pravne pomoći socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima, u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u vezi sa njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim propisima Advokatske komore.
Bez prepisivanja
A zašto je Prijedlog zakona vraćen na usklađivanje, objasnila je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Jasmina Bišćević-Tokić (SDA). Kada se raspravljalo o ovom zakonu, ona je zahtijevala odgovor na pitanje zašto se mijenja član u kojem stoji da u Federaciji advokatsku kancelariju može otvoriti samo državljanin Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. Taj član je smatrala protivustavnim, jer se na taj način jačaju entiteti, a razgrađuje država.
- Ne trebamo prepisivati zakon iz RS-a. Zakon je doveo advokate u FBiH u diskriminirajući položaj i trebalo je da ostane samo državljanin BiH, kaže Bišćević-Tokić i dodaje da je intervencijom Zakonodavno-pravne komisije Doma naroda FBiH i Kluba Bošnjaka Vlada uložila amandman u kojem je u prijedlogu zakona ostalo da se u registar advokata mogu upisati oni koji imaju državljanstvo BiH.
- Stoga je prijedlog zakona ponovo vraćen na Predstavnički dom FBiH na usaglašavanje i nakon što se to uradi, nema prepreke da stupi na snagu, istakla je zastupnica.
