Američki obavještajci: Rusija podržava otcjepljenje RS-a, njihov uticaj je opasan

Već godinama, a posebno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, intenzivni su navodi o malignom uticaju zvanične Moskve u regiji. U najnovijem godišnjem izvještaju Ureda direktora nacionalne obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država, ova tematika je ponovo našla svoje mjesto.

Prelamanje interesa

Ističe se da većina evropskih zemalja smatra Rusiju svojim najvećim i najtrajnijim protivnikom. Navodi se i da je ruski rat u Ukrajini obnovio strahove od etničkih sukoba i učvrstio političke podjele na Zapadnom Balkanu između Rusije i Zapada.

Sigurnosna konferencija

Hladan tuš za secesioniste iz RS-a: Priča o "raspadu BiH" doživjela fijasko među moćnicima

Američki obavještajci pišu kako Rusija podstiče nestabilnost između Srbije, koju favorizira i Kosova, te podržava odvajanje entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine. Rusija, dodaje se, koristi od te države sponzorisane nevladine entitete za vođenje kampanja s ciljem opstrukcije NATO-a i EU, “naglašavajući srpsku viktimizaciju i promovirajući veze s Rusijom, posebno u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, koje imaju veliku srpsku populaciju”.

Ruski uticaj u regiji je opasan, jer ova zemlja želi destabilizovati Zapadni Balkan kako bi, prvo, skrenula pažnju sa agresije na Ukrajinu, a drugo, kako bi zagorčala život Evropskoj uniji stanjem u ovoj regiji, ističe za Oslobođenje politički analitičar iz Novog Sada Aleksandar Popov. Loši odnosi u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Kosovu znače mogućnost ponavljanja dešavanja s početka devedesetih godina prošlog stoljeća.

- Takvi pokušaji Rusije u svakom slučaju neće ni prestati. U Crnoj Gori djeluju preko eksponenata, odnosno prosrpskih stranaka, u BiH se prelamaju interesi Hrvatske i Srbije, a Srbija se kroz koncept srpskog sveta zalaže za integraciju dijelova zemalja u okruženju, gdje su Srbi u većini, pa i na državnoj osnovi, kaže Popov.

Aleksandar Popov: Unija je zabavljena sobom

Dodaje da su u posljednje vrijeme, ipak, utihnuli destabilizirajući glasovi iz Srbije na Kosovu i u BiH. Ruskom uticaju se, navodi, teško suprotstaviti, posebno u zemljama veličine i moći kakve jesu u regiji. Pomoć EU bi dobrodošla, ali je Unija zabavljena samom sobom, a zbog još jednog ruskog proksija – premijera Mađarske Viktora Orbana.

- Kada je riječ o Srbiji, koja je najznačajniji faktor u regionu, nisu idilični odnosi na relaciji Beograd – Moskva. Njihova spoljna obavještajna služba stalno optužuje Beograd da isporučuje oružje Ukrajini, navodi Popov.

Paradoksalno je, ali ističe Popov da se Milorad Dodik konačno odlijepio od Vladimira Putina kako bi, uz pomoć administracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, skinuo sankcije, pa tako svjesno ili ne doprinio smanjenju uticaja Rusije. Zaključuje da svi u regiji zaziru od Trumpove nepredvidivosti.

Dodatni otklon

- Trump je transakcijski političar, pa na taj način mogu i svi akteri transakcijski postupati prema njemu. Političari u regionu su razumjeli da su im bitniji Trump i Amerika nego Rusija. Već sad imamo kontekst gdje američka birokratija, Trump i ekipa oko njega mogu da rade neke stvari koje idu u prilog i Dodiku i Vučiću, smatra univerzitetski profesor iz Ljubljane Faris Kočan.

Kočan ističe da izvještaj obavještajnih službi SAD-a može biti problematičan na putu integracija zemalja regije u EU zbog stvorene percepcije. Ipak, bilo kakav pritisak Unije na zvaničnike BiH da naprave dodatni otklon od Rusije ne očekuje prije formiranja nove vlasti nakon općih izbora u oktobru.