Američki investitor ulazi u projekt Južne interkonekcije, zakon ide u Parlament
Južna interkonekcija povezuje BiH i Hrvatsku
Vlada FBiH utvrdila je i uputila federalnom Parlamentu Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku.
Snažna podrška
Kako je saopšteno iz Vlade, riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za FBiH i BiH, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj. Projekt Južne interkonekcije, obrazloženo je, dio je šire strateške inicijative energetske diverzifikacije u BiH koja je pokrenuta uz snažnu podršku međunarodnih partnera, prije svega SAD-a.
Izmjenama zakona u sam zakon se uvodi američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d. o. o, koja je registrovana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. Ova kompanija poslala je Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda. Pismo namjere i ponuda AAFS-a potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, koji ima za cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost FBiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom.
- Južna interkonekcija nije političko, već pitanje sigurnosti građana i privrede. Federacija BiH više ne može sebi priuštiti zavisnost od jednog pravca i jednog dobavljača. Predloženim izmjenama uklanjaju se administrativne prepreke, precizira se institucionalni okvir i ubrzavaju procedure, kako bi se omogućila brža i efikasnija realizacija projekta, istakao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
U više navrata je dosad istaknuto da Južna interkonekcija donosi sigurnije i stabilnije snabdijevanje gasom, omogućava diverzifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja, smanjuje zavisnost od jednog dobavljača, te jača povezivanje BiH sa evropskim energetskim tržištem i otvara prostor za nove investicije.
- Svaki mjesec čekanja znači veću energetsku ranjivost. Zato ubrzavamo procese, uklanjamo prepreke i stvaramo uslove da ovaj projekt konačno krene punim kapacitetom, rekao je Lakić, dodajući da se izmjenama zakona dodatno definišu prava i obaveze investitora, uvode jasni rokovi za postupanje nadležnih institucija, te se projekt potvrđuje kao javni i strateški interes FBiH.
Vedran Lakić: Smanjuje se zavisnost od jednog dobavljača/Damir Deljo
Ono što slijedi je usvajanje ovog zakonskog rješenja u Parlamentu FBiH. Azra Okić iz SDP-a, koja predsjedava Predstavničkim domom PFBiH nakon smjene Dragana Miokovića (Naša stranka), rekla je za naš list da će iduće sedmice, najvjerovatnije u utorak, biti održana sjednica Kolegija na kojem će se utvrditi termin održavanja sjednice ovog doma.
- Trebamo vidjeti kada bi svima odgovaralo da sjednica bude održana kako bismo u konačnici ispoštovali sve procedure, kaže Okić.
Još se čeka i da predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović (HDZBiH) zakaže novu sjednicu budući da je prošla, koja je trebala biti održana 17. marta, otkazana. Pitali smo Martinovića kada će Dom razmatrati izmjene Zakona o južnoj interkonekciji.
- Pratit ćemo vremenski okvir za realizaciju svih postavljenih ciljeva kada je u pitanju izmjena Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, odnosno dio obveza koje treba dovršiti Dom naroda Parlamenta FBiH, rekao je Martinović za Oslobođenje.
Kako smo pisali, na izmjeni zakona radila je stručna radna grupa. Federalni poslanik HDZ-a 1990 Stipe Tokić je u izjavi za Oslobođenje izrazio zadovoljstvo što je bio sudionik radne grupe i izrazio je očekivanje da će kompletan projekat Južne interkonekcije biti uspješno realiziran.
- Trudili smo se da zakon bude što prihvatljiviji za sve političke aktere i zadovoljni smo ovim prijedlogom zakona. Mi ćemo ga podržati sukladno našim kapacitetima u oba doma federalnog Parlamenta. Riječ je o vrlo značajnom projektu i nadamo se njegovoj što skorijoj realizaciji, istakao je Tokić.
U međuvremenu su procurili detalji izmjena zakona koji je upućen parlamentarcima. Između ostalog, u članu 5, koji se odnosi na investitora, navodi se sljedeće: (1) Za nositelja investicije projekta izgradnje gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska određuje se kompanija AAFS Infrastructure and Energy d. o. o. sa sjedištem u Sarajevu. Prava i obaveze ugovornih strana u vezi sa realizacijom projekta iz stava (1) ovog člana uredit će se ugovorom koji će investitor i Vlada FBiH sklopiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Prilikom zaključenja ugovora, ugovorne strane mogu primjenjivati odredbe Zakona o koncesijama FBiH, koje se odnose na zaključenje ugovora o koncesiji.
Uloga BH Gasa
Okvirni sadržaj ugovora utvrdit će Vlada FBiH posebnim zaključkom. Operator postojećeg transportnog sistema u FBiH kao dotadašnji nosilac investiciono-tehničke dokumentacije i važećih akata dužan je na zahtjev investitora predati dokumentaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, uz obavezu investitora na snošenje stvarnih troškova koje je operator postojećeg transportnog sistema u FBiH izdvojio za izradu te dokumentacije. Nakon preuzimanja dokumentacije, investitor podnosi zahtjeve nadležnim tijelima za izmjenu svih važećih akata. Nadležna tijela dužna su izvršiti izmjenu važećih akata u roku od 15 dana od dana prijema pisanog zahtjeva investitora.
Nakon što se završi procedura usvajanja zakona u Parlamentu FBiH, očekuje se da na jednoj od narednih sjednica Vijeća ministara BiH bude razmatran međudržavni sporazum koji naša zemlja treba potpisati sa Hrvatskom, potvrdio je za naš list Zukan Helez, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar odbrane BiH.
- Mi smo stalno tražili da to imamo na Vijeću ministara, međutim, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto insistira da se prvo zakon usvoji u Parlamentu, pa da ga onda mi razmatramo. Vlada FBiH je uputila u Parlament izmjene zakona i, kada budu usvojene, kao tačka na Vijeću ministara naći će se razmatranje sporazuma, kaže Helez.
