Akademici i istraživači traže rješenja za BiH: Je li vrijeme za nove promjene Ustava?
Akademici i profesori najavljuju veliku međunarodnu konferenciju/Senad Gubelić
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu 18. i 19. novembra organizuje naučni skup posvećen 30. godišnjici Dejtonskog sporazuma. Akademici, profesori i istraživači iz zemlje i svijeta intenzivno su radili na pripremi tekstova i istraživanjima koja mogu pomoći zemlji da ostvari prijeko potreban napredak.
Pet cjelina
Analizirali su aspekte Sporazuma, dostignuća i probleme, geopolitičke promjene i utjecaje, ekonomska pitanja, mogućnosti ustavnih promjena, te proces i načine ubrzanja evropskih integracija. Uoči naučnog skupa, održana je konferencija za medije. Akademik Mirko Pejanović govorio je o opštim mišljenjima koja se tiču Dejtonskog sporazuma.
- Dejtonski sporazum označio je preokret u historijskoj opstojnosti BiH. To je postignuto time što je zaustavljen rat i što je započela izgradnja mira. Sporazum sadrži i ovlaštenja institucija međunarodne zajednice, od kojih su najvažniji OHR i specijalni predstavnik EU, a tu su i mirovne snage i PIC, istakao je akademik Pejanović.
Akademici Pejanović i Simović o Daytonu/ Senad Gubelić
Naglasio je da se zalaže za nastavak djelovanja OHR-a, te da treba uvesti inovacije koje bi omogućile neometan put naše zemlje ka EU. Akademik Miodrag Simović istakao je da je Ustav BiH u 30 godina samo jednom promijenjen i to u odredbi koja se tiče statusa Brčko distrikta.
- Sigurno su sazreli uslovi da se promijeni Ustav BiH, poručio je akademik Simović.
- Jako brinem o statusu obrazovanja i posmatranja kako se zloupotrebljava dejtonski Ustav i tumači prema potrebama pojedinih nacionalnih skupina i regija da bi se opravdalo stanje u školstvu koje nam, nažalost, ne služi za obraz, istakla je akademkinja Pašalić-Kreso.
Prof. dr. Kasim Trnka je podsjetio da je Vašingtonski sporazum usvojen 30. marta 1994.
Ekonomski razvoj
- Već u aprilu 1994. godine formira se kontakt-grupa u koju ulaze, pored SAD-a, i Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevsto, Njemačka i Italija. Uvođenjem Ruske Federacije dolazi do bitne promjene koncepta, rekao je prof. dr. Trnka i naglasio da treba istražiti šta je utjecalo da se prihvati postojanje entiteta, te sam tok pregovaranja u Daytonu.
Prof. dr. Adnan Efendić sa Ekonomskog fakulteta UNSA je naglasio da je 30 godina za ekonomiju dug period, te da konačno sada imamo pogled na ekonomske posljedice rata. Kroz tri ekonomska istraživanja ponuđen je pregled kretanja ekonomije BiH, identificirani su postignuća i strukturni problemi, analizirana potreba za pametnom industrijskom strategijom, te dugoročni efekat rata u BiH.
