Aerodrom, škole, tržni centri... - Dojave o bombama psihički ubijaju - i koštaju!
Različite lokacije u glavnom gradu BiH već tri dana su na meti, ispostavilo se, na sreću lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama. Od Aerodroma, preko tržnih centara do škola, pune ruke posla imala je sarajevska policija. Brojke su eskalirale 2022. godine, a stručnjaci za sigurnost smatraju da ovaj negativan trend itekako utiče na osjećaj sigurnosti svih segmenata društva.
Skupi pregledi
Dvije srednje škole u Sarajevu jučer su postale dijelom statistike lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama. Dan ranije tri tržna centra. Dva dana ranije Aerodrom. I tako redom, u prvih osam mjeseci ove godine MUP KS-a primio je 56 anonimnih dojava, u 2023. godini 120, a 2022. godine 237 lažnih dojava. Iz MUP-a kažu da nije visok stepen rasvijetljenosti slučajeva, ali osobe do kojih se dođe u pravilu su odgovorne za više lažnih dojava.
- Tako je i lišen slobode muškarac star 31 godinu zato što je pet puta zaredom lažno dojavio da je postavljena bomba u Domu zdravlja na Ilidži, zatim je lišen slobode maloljetnik koji je u više navrata dojavljivao lažno bombu u školi na području Hadžića, potom je lišen slobode muškarac od 21 godinu koji je više puta lažno dojavljivao da je postavljena eksplozivna naprava u ugostiteljskom objektu na području Ilidže, kaže Mersiha Novalić, glasnogovornica MUP-a KS-a.
Imajući u vidu razvoj tehnologije, pa tako i načina komunikacije, iz MUP-a navode da nizak procenat otkrivanja počinilaca dovoljno govori o tome koliko postaje sve teže ući u trag pozivima, porukama ili emailovima sa lažnim dojavama. Uz sve to, ogromni su i troškovi.
- Riječ je o skupoj aktivnosti koju provode policijski službenici. Skupoj sa različitih aspekata. Od jednog sata do svih drugih stvari koje trebaju biti upotrijebljene tokom kontradiverzionih pregleda. Kada bismo govorili u nekim komercijalnim skalama, sigurno bi za jedan takav predmet, za jedan objekat koji ima više spratova ili kada je u pitanju tržni centar, govorili o desetinama hiljada maraka, naglašava Novalić.
Stručnjaci za sigurnost ističu kako je primjetno da se radi o organiziranim i sinhroniziranim potezima, u valovima, a oni vode ka zaključku da se može raditi o organiziranoj grupi i vjerovatno istim izvršiocima. Jasni su u ocjeni da se radi o psihološkom terorizmu.
- Kada prijetite u trgovačkim centrima, u avionima, izazivate ne samo strah kod tih ljudi već kod cjelokupnog stanovništva. Ne samo BiH nego i regije. Svako može biti zahvaćen jednim takvim aktom koji je dosta negativan i nepopularan. Vjerujem da će se sigurnosne agencije uhvatiti ukoštac s tim. Problem je što to ide preko komunikacija koje mogu biti dosta zaštićene i gdje se ne može znati ko je pošiljalac takve poruke, poručuje Nedžad Korajlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku UNSA.
Jasan je Korajlić da domaće sigurnosne agencije same teško mogu odgovoriti na ovakve izazove. Ali, uz pomoć prijateljskih agencije iz regije, Evrope i svijeta, vjeruje da se do dobrog broja zlonamjernih, ipak, može doći.
Ozbiljan pristup
- Nekada, kada se i otkrije izvršilac ovakvih prijetnji, možda i neće biti saopćeno javnosti, jer je moguće da će se s njima raditi s ciljem otkrivanja pozadine takvih aktivnosti. Tako da vjerujem da će ostati samo na ovome, smatra profesor.
Osvrnuo se i na potrebno preventivno djelovanje, jer se u mnogim slučajevima ne radi o bilo kakvim domaćim, regionalnim ili svjetskim zavjerama, već o neslanoj šali nekog maloljetnika ili ciljanoj intenciji da se prekine neko sudsko ročište. Poručuje da se i takve prijetnje moraju shvatiti jednako ozbiljno, kao i da se mora raditi na podizanju svijesti kod građana, ali i na jačanju i obrazovanju kadrova koji rade na zaštiti objekata, a koji trebaju biti osposobljeni da procijene nivo ozbiljnosti dojavljene prijetnje. Zaključuje da lažne dojave mogu, također, biti ciljano kreirane, kako bi počinioci provjerili ozbiljnost i način na koji postupaju sigurnosne agencije.
