A taman su naučili da vuk živi na grani i izrecitovali "guzu krofnu"... - Kakvi su udžbenici, djeca su nam zlatna

Taman kada su djeca naučila da “vuk živi na grani”, izrecitovala pjesmicu Alije Isakovića iz zbirke pjesama “Lijeve priče”, “Talijani misle da je moja guza krofna”, “Talijani će misliti da je tvoja guza krofna”... (redovna lektira za djecu od 7 do 12 godina), došlo je na red da djeca iz udžbenika Društvo nauče da je BiH državna zajednica. Da tragedija bude veća, ovaj udžbenik za učenike petih razreda je u upotrebi od 2008. i nikada niko, a udžbenike biraju brojne komisije, iz njih lekcije tumače brojni nastavnici, za 15 godina nije shvatio o kakvom i kolikom propustu i grešci se radi.

Diktiranje lekcija

Pored udžbenika Društvo u kojem je evidentirana ova greška, predmetni nastavnici se od prošle godine bore sa udžbenicima za biologiju, geografiju, historiju, njemački i engleski jezik koji ne prate kurikulume, pa su primorani djeci diktirati lekcije. I naravno, svi ti udžbenici su jako dobro plaćeni.

Prošle godine je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS-a iz budžeta izdvojilo četiri miliona za udžbenike učenika od petog do devetog razreda, a ove godine su dva i po miliona potrošena na udžbenike učenika od prvog do petog razreda.

U udžbeniku Društvo je problematična najmanje još jedna stavka s obzirom na to da je Banja Luka predstavljena kao “glavni grad” entiteta umjesto kao “administrativni centar”. Na stranici 56. pod naslovom “Republika Srpska” stoji: “Osnivanjem Republike Srpske Banja Luka postaje glavni grad u entitetu”.

Činjenice govore da u BiH postoji samo jedan glavni grad, a to je Sarajevo. Termini koje uče djeca u FBiH ne stoje ni u jednom zvaničnom pravnom aktu u BiH, među kojima je i Ustav RS-a, s obzirom na to da i u njemu stoji da je Sarajevo glavni grad entiteta.

Izdavač udžbenika je Bosanska knjiga, autor je Enisa Kulašin, urednica je Snježana Musa, a recenzenti su Jasmina Mehmedović, Izolda Osmanagić i Marinko Jovanović.

Iz Bosanske knjige su se osvrnuli na rečenicu s 10. strane navedenog udžbenika komentarišući da pored konstitutivnih naroda nisu propustili napisati Ostale i građane te da je termin “državna zajednica” napisan u kontekstu zajednice konstitutivnih naroda, a ne državnosti BiH uprkos tome što je sam naslov lekcije Državnost BiH.

Dio o Banjoj Luci kao glavnom gradu Republike Srpske kazali su da je također pogrešno percipiran te da se to odnosi na postajanje Banje Luke jednim od najvećih administrativnih, kulturnih i drugih centara u regiji.

Brojne su posljedice višedecenijske nebrige i zapuštenosti

- Sporna rečenica na strani 56: Osnivanjem Republike Srpske Banja Luka postaje glavni grad entiteta Republika Srpska. Napominjemo da je ključna riječ postaje jer nigdje nije napisano da je to utvrđeno Daytonom, nego da je Banja Luka de facto postala ekonomsko, kulturno, obrazovno središte RS-a i najveći njegov grad, navedeno je.

Na stranici izdavača Bosanska knjiga u opisu udžbenika Društvo stoji da ga je odobrilo federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke na čijem čelu je tada bila Meliha Alić, inače kadar SBiH, dok je premijer FBiH bio Nedžad Branković iz SDA.

- Jednom kada se odobri školski udžbenik, da bi u njemu bile vršene izmjene, potrebno je dobiti novo odobrenje Ministarstva. Odnosno, u slučaju bilo kakvih izmjena u knjizi, Ministarstvo bi moralo odobriti novi sadržaj i to bi odobrenje moralo biti jasno naznačeno na izmijenjenom izdanju knjige. Stoga, činjenica je da sporne klasifikacije iz udžbenika Društvo koje su tek sada dospjele u javnost učenici u FBiH uče već 15 godina. To bi valjda trebao znati Faruk Kapidžić, zastupnik SDA u Skupštini KS-a koji vješto manipuliše javnosti za dnevnopolitičke svrhe, naveli su iz Bosanske knjige.

Autorica udžbenika Društvo za učenike 5. razreda osnovne škole Enisa Kulašin kazala je u kojem su kontekstu napisani termini “državna zajednica” za BiH te “glavni grad” za Banju Luku. Ističe da u udžbeniku nema ništa sporno kada se čita u kontekstu koji je namjera autorice.

- Za sve što je napisano u udžbeniku, ja kao dugogodišnji profesor geografije stojim iza toga. Samo je kontekst u kojem je to napisano sasvim drugi. Udžbenik je pisan 2006. i u tom kontekstu je zastupnik Kapidžić dao drugačije značenje, navela je Kulašin i dodala da je suludo imputirati joj antidržavničko ponašanje.

Objasnila je da su upute Ministarstva obrazovanja iz tog perioda (otprilike 2005) bile takve da se akcenat stavi na konstitutivnosti naroda te da je u tom smislu i napisano da je BiH “državna zajednica konstitutivnih naroda”. Terminom “zajednica” se, kako ona ističe, ne misli na entitete i Brčko distrikt, odnosno njeno državno uređenje jer to i nije u sferi razumljivog za učenike te dobi.

Na zamjerku zašto nisu navedeni Ostali i građani, istaknula je da su i oni jako važni te da su posebno navedeni u lekciji o narodima u BiH.

- Naravno da su bitni i Ostali, tu se u potpunosti slažem. Ali, uputa je bila da se naglasi konstitutivnost naroda. Kasnije se spomene u udžbeniku da osim tri konstitutivna naroda ovdje žive i Jevreji, Romi i svi ostali koji žive u BiH i da su svi ravnopravni. To stoji u dijelu kada govorim o etničkoj strukturi stanovništva jer na raznim mjestima u udžbeniku se piše o narodima, istakla je Kulašin. Iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS-a su saopćili da je netačan sadržaj u udžbeniku Društvo za peti razred osnovne škole u FBiH posljedica višedecenijske nebrige i zapuštenosti te su najavili konkretnu reakciju. Zbog ovog propusta, kako su naveli, izdavaču će biti upućen protest te će zatražiti reviziju odobrenih udžbenika.

Neprilagođeni

Namir Ibrahimović iz Centra za obrazovne inicijative Step by Step, koji je radio na reformi obrazovanja i bio direktor OŠ “Safvet-beg Bašagić”, kaže da su školski udžbenici u FBiH vrlo loši i da postoji sistemski problem.

- Glavni je problem to što je riječ o jako zastarjelim udžbenicima. Pojedini autori su imali malo vremena za pisanje udžbenika, ali nisu bili ni adekvatno plaćeni. Udžbenici uopće nisu prilagođeni onima za koje su namijenjeni. Osim udžbenika Društvo, izdvojio bih i udžbenik za informatiku koji je krajnje neadekvatan, rekao je Ibrahimović.

Podsjetio je da udžbenike u Republici Srpskoj bira Zavod za izdavanje udžbenika koji angažuje autore te da u FBiH izbor zavisi od toga da li se radi po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku ili nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku.