31. godišnjica zločina na Kazanima: Spomen na žrtve Mušana Topalovića
UDIK je u saradnji sa partnerima FES i forumZFD BiH organizovao okrugli sto/MATEA JERKOVIĆ
Obilježena je 31. godišnjica zločina na Kazanima. Tokom 1992. i 1993, pod vodstvom Mušana Topalovića Cace, komandanta Desete brdske brigade Armije RBiH, svirepo su ubijane Sarajlije, većinom nebošnjaci, čija tijela su bačena u jamu Kazani. Konačan broj žrtava nikada nije utvrđen, a nisu ni pronađeni svi posmrtni ostaci ubijenih. Na Kazanima je podignuta spomen-ploča koja krije bar pola istine.
Buduće generacije
“Tekst koji se nalazi na spomeniku podignutom novembra 2021. ne prikazuje stvarni kontekst događaja”, poručili su iz UDIK-a.
Napomenuli su da od aprila 2022. traže postavljanje spomen-ploče na sarajevskom groblju Sveti Josip, mjestu gdje su se od 1993. do 1998. nalazile NN grobnice ubijenih na lokalitetima Kazani, Gaj i Grm maline. Vijećnik Gradskog vijeća Sarajeva Adi Škaljić u više navrata je upućivao inicijativu za postavljanje spomen-ploče. Prošle godine inicijativa je dobila podršku 16 gradskih vijećnika, ali ju je gradonačelnica Benjamina Karić odbila. Ove godine inicijativa je dobila 13 glasova za, što nije bilo dovoljno za njenu implementaciju.
“Mjesto je potrebno obilježiti zbog žitelja Sarajeva, ali i budućih generacija koje o Kazanima, upravo zbog politike, neće znati dovoljno”, upozorili su iz UDIK-a.
A u ovom, vikend-izdanju naših novina UDIK će objaviti i osmrtnicu u znak sjećanja na ubijene na lokalitetima Kazani, Gaj i Grm maline. Danas je UDIK, u saradnji sa partnerima FES i forumZFD BiH, u sarajevskom hotelu Holiday organizovao okrugli sto povodom 31. godišnjice zločina na Kazanima. Promovisano je i treće prerađeno izdanje publikacije “Sarajevska najpoznatija javna tajna: Suočavanje sa Cacom, Kazanima i zločinima počinjenim nad Srbima u opkoljenom Sarajevu, od rata do 2023.” historičara Nicolasa Molla.
Na događaju su govorili autor publikacije Moll, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović, prof. dr. Edisa Gazetić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici, te dr. Pavle Mijović, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Moll je istakao da je nužno imati samokritični odnos prema prošlosti, posebno onoj ratnoj.
- Ne znamo ni danas tačan broj žrtava, a posmrtni ostaci nekih žrtava nisu ni pronađeni. I o žrtvama čija imena poznajemo, jako malo znamo, rekao je Moll.
Istakao je i da je spomen-ploča na Kazanima zapravo kombinacija prihvatanja i relativiziranja.
Selimbegović je ispričala kako je to bilo izvještavati sa terena tokom rata, te šta se dešavalo uoči akcije Trebević 2.
- Moja najozbiljnija priča o Kazanima je počela sa Slobodankom (Komljenac, kćerka na Kazanima ubijenog bračnog para Komljenac, op. a), sa njezinim svjedočenjima, sa pretužnom pričom žene koja je bila u redovima Armije RBiH. Ona je bila u jednoj brigadi, a u drugoj brigadi su njeni roditelji svirepo ubijeni, istakla je ona.
Naglasila je da je spomen-ploča uklesana poluistina.
Prof. dr. Gazetić istakla je da sve što nam se danas dešava jeste posljedica toga što nismo bili dovoljno spremni i voljni da se suočimo sa činjenicama koje su se desile.
- Svjedoci smo da se svakodnevno u javnom prostoru veličaju ratni zločinci, upozorila je ona.
Dodala je i da mlade ljude ne zanima suočavanje sa ratnom prošlošću.
Besmisleni nacionalizam
Mijović je istakao da je svaka riječ pred porodicama žrtava, u odnosu na bol koju te porodice preživljavaju i žive, suvišna.
- Nacionalizam je fenomen koji prati čovječanstvo, a u mnogim aspektima je besmislen, rekao je.
Nedostaje nam, naglasio je, da etika bude uzdignuta u javnu sferu.
