30. godišnjica genocida: Zajedničkim snagama do trajnog sjećanja

Ove godine obilježava se 30. godišnjica genocida u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica - Potočari pokrenuo je važnu inicijativu i otvorio vrata partnerstva i sveobuhvatnog rada sa bh. dijasporom.

Doprinos dijaspore

“Ova godišnjica predstavlja važan trenutak za očuvanje sjećanja, borbu protiv negiranja genocida i promociju kulture pamćenja, kako među bh. dijasporom, tako i širom svijeta”, poručili su iz MC-a Srebrenica i dodali da je “doprinos dijaspore ključan za uspjeh inicijative”, te da se “zajedno može osigurati da sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici ostane trajno ukorijenjeno u svijesti budućih generacija”.

Od velikog značaja

Memorijalni centar Srebrenica u posjeti Berlinu: U Bundestagu sa Juratovićem o obilježavanju 30 godina genocida

Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 30. godišnjice genocida, kaže nam da je, kada je izabran OO za obilježavanje 29. godišnjice, izabran i za obilježavanje ove godišnjice. Od tada se radi na pripremama. Dosta aktivnosti je urađeno.

- Održali smo više sastanaka. Usvojen je i Nacrt programa za obilježavanje 30. godišnjice. Cilj nam je da do kraja februara usvojimo konačan program za obilježavanje 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima zaštićene zone UN-a Srebrenica. Dali smo i prijedlog i zadatak svim udruženjima i organizacijama koji žele da se uključe. Imamo i koordinaciono tijelo u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ističe Fejzić i dodaje da aktivnosti teku planiranom dinamikom.

Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH, govori nam da su za ukop 11. jula do sada spremni posmrtni ostaci tri žrtve.

- Porodice tri žrtve su do sada dale saglasnost, pristupile identifikaciji i dale saglasnost za njihov konačan ukop. Broj žrtava koji će se ukopati vjerovatno će biti nešto veći, kaže Fazlić.

Napominje da su posmrtni ostaci 13 žrtava identifikovani DNK metodom uz pomoć porodica, ali da porodice još nisu dale saglasnost za njihov ukop.

- Radi se o slučajevima gdje je pronađeno svega nekoliko posmrtnih ostataka, tijela su nekompletna i porodice žrtava se uglavnom zbog toga još nisu odlučile na taj korak. Svakako, još imaju vremena da se odluče, posebno s obzirom na činjenicu da vrijeme neumitno prolazi, a INOBiH je svakako garant da svi oni posmrtni ostaci žrtava koje su ukopane, a koji se pronađu naknadno, u procesima reekshumacije bivaju pridodavani, objašnjava Fazlić.

Osim 13 žrtava koje su identifikovane, a za koje se čeka saglasnost porodica, u Podrinje identifikacionom centru u Tuzli nalaze se posmrtni ostaci još 48 žrtava.

- Za ove žrtve smo dobili DNK nalaz i utvrdili da se radi o žrtvama genocida, međutim, porodice - uglavnom iz istih razloga, odnosno zbog nekompletnosti tijela - nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji. Koristim priliku da uputim apel porodicama žrtava genocida koje su identifikovane da se odluče na ovaj korak i da konačno pristupe zvaničnoj identifikaciji. Mi smo garant ovog procesa i dalje nastavljamo tragati za svim žrtvama. Mnogo je humanije da se posmrtni ostaci ukopaju, nego da se nalaze na policama mrtvačnice, u plastičnim vrećama, ističe naša sagovornica.

Skriva se istina

Još se traga za posmrtnim ostacima oko 800 žrtava genocida.

- Nažalost, i 30 godina nakon genocida, grobnice se još pomno skrivaju, informacije se taje, a porodice nastavljaju da žive u agoniji i neizvjesnosti, zaključuje Fazlić.