Mamić(i) u novom izazovu
Zoran Mamić
Sa 29 bodova osvojenih u 19 kola, prva polusezona u sezoni 2025/2026 nije bajna za FK Sarajevo. Od sezone 2002/2003, kada se liga počela igrati na prostoru cijele države, Sarajevo je samo 5 puta u 23 prethodne sezone imalo isti ili lošiji učinak.
Variralo je Sarajevo u rasponu od minimalnih 26 do maksimalnih 45 bodova u ovom periodu, pa se može konstatovati jedna stvar, klub poput Sarajeva puno lošije od ovoga ne može, ali bi mogao i morao puno bolje.
Ne treba doduše u potpunosti ignorisati promjenu sistema takmičenja i svođenje lige na deset klubova, koje je čini kompetitivnijom nego ikad u historiji. Utakmica u kojima se može igrati bez stopostotnog intenziteta jednostavno više nema. Barem za većinu klubova, među koje spada i Sarajevo.
Optimizam pred pauzu
I pored svega navedenog, i pored velikih investicija u igrački kadar i shodno tome, velikih očekivanja, ne odlazi Sarajevo na zimsku pauzu sa pesimizmom. Naprotiv, evidentan je optimizam koji su probudile prvo pobjeda nad Željezničarom od 4:0, a potom i gostujuća pobjeda nad Zrinjskim bez primljenog pogotka.
Sarajevo je vratilo mrvu ponosa, dobar broj igrača je nakon letargije koja im je otela najveći dio polusezone konačno pokazao karakter, a navijači su u Ademu Ljajiću dobili heroja kakvog su tražili.
U pozadini igara na terenu, dešavale su se krupne promjene u kadru. Na svim nivoima. Mijenjali su se stručni štabovi, mijenjali su se kadrovi u akademiji i mijenjali su se rukovodeći kadrovi. Nije više nikakva tajna da su braća Mamić, preciznije Zoran Mamić, preuzeli ključne uloge u odlučivanju. Zdravko je, kako je sam kazao za pojedine medije, u savjetodavnoj ulozi bratu, ali samo po potrebi, kada ovaj odluči da mu je savjet potreban. Drugim riječima, ovo je projekat Zorana Mamića.
Braću Mamić nije potrebno posebno predstavljati. Realnost je, međutim, da ni Sarajevo nije potrebno posebno predstavljati. Jasno je šta slijedi klubu sa Koševa nakon što je okončana još jedna polusezona - nova rekonstrukcija, prije svega igračkog kadra. Znamo kako su takvi projekti za Sarajevo prolazili već godinama.
U sezonama 2017/2018 i 2018/2019, Sarajevo je sklopilo ekipu koja je, uz manje povremene padove, bila kroz dvije i po godine neprikosnovena u državi. Od završetka ciklusa te ekipe, koji je došao prirodnim putem, prodajom onih koji su prodaju zaslužili, te polaganim gašenjem onih najiskusnijih, Sarajevo se traži. I odradilo je već nekoliko rekonstrukcija kadra, a kao rezultat svih njih nameće se da ove zime slijedi nova.
Adem Ljajić je rasplamsao maštu navijača Sarajeva fenomenalnim golom protiv Željezničara i asistencijom protiv Zrinjskog, ali mnogi više od toga ističu njegov srčan pristup u ovim duelima
Problem 1
Sarajevo je od ljeta 2021. godine do ove zime kumulativno sabralo 109 bodova zaostatka za Zrinjskim i 66 bodova zaostatka za Borcem. Jasno je da nije sve uvijek bilo pošteno prema Sarajevu, ali je isto tako jasno i da nije to jedini uzrok ovakvih bodovnih zaostataka za konkurentima. Kada nastojite parirati Zrinjskom, kojem su stubovi igre još uvijek, između ostalih, Nemanja Bilbija, Slobodan Jakovljević i Hrvoje Barišić, onda morate biti u stanju da uradite jednu od dvije stvari - ili ćete dovesti 11 igrača apsolutno neviđene klase za naše uslove, ili ćete nastojati sklopiti ekipu na duže staze koja će evoluirati i rasti. Sarajevo se koristi trećom, naopakom varijantom, koju dosad valjda nikome više nije potrebno objašnjavati.
Svi fudbaleri imaju određene nedostatke i jednostavno neće uspjeti u nekoj sredini pružiti maksimum zbog nekog od bezbroj faktora koji na to mogu da utiču. Nekad im je potreban i duži period aklimatizacije, a to je ono što u Sarajevu uglavnom ne dobijaju. Bordo klub je, recimo, nakon najbolje sezone još od onih u kojima je osvajao naslove prvaka, ovog ljeta drastično restrukturirao kadar. Neke se igrače nije moglo zadržati, neke se olako pustilo, ne razmišljajući da to za timski duh i, nazovimo to tako, timsku hemiju, može biti pogubno.
Ne računajući povratnike s posudbi, koji su odmah proslijeđeni dalje, Sarajevo je ljetos dovelo 12 igrača, a otišlo ih je 14. Apsolutno je realno u takvim uslovima očekivati ogromne oscilacije. I da stvar bude gora, Sarajevu definitivno treba nova rekonstrukcija ove zime, makar se ona prvenstveno odnosila na skraćivanje igračkog kadra, koji je bez dileme prekobrojan.
Grace period, kojim se može nazvati skeniranje situacije koje je u prvih nekoliko mjeseci na čelu Sarajeva sproveo Zoran Mamić, sada je završen, i kreće se sa ozbiljnim poslom. Mamić jeste u Dinamu, skupa sa bratom, posložio najmoćniji klub na Balkanu, i makar bilo nerealno da napravi išta slično u Sarajevu, očekivanja su svakako takva da se barem odustane od export-import politike koja je karakterisala cjelokupnu eru Ismira Mirvića, gdje su se igrači samo "vrtili", bez ikakve strategije.
Trener Sarajeva Mario Cvitanović već je najavio da Sarajevo čeka mnogo promjena tokom zime. Sarajevu velike rekonstrukcije po pravilu ne idu dobro
Problem 2
Mamići su kroz Dinamo izgradili reprezentaciju Hrvatske, slagao se neko s tim ili ne. Igrači koje su prodali bili su vrhunskog kvaliteta. Nisu se svi dokazali, ali kad razvijete i prodate Modrića, Eduarda, Mandžukića, Kovačića, Brozovića i brojne druge, logikom stvari će vam se oprostiti povremeni Ante Ćorić ili Alen Halilović.
Luka Modrić je osvojio Zlatnu loptu, Hrvatska na pogon Dinamovih bivših igrača svjetsko srebro i bronzu, a Dinamo je ostavio Hajduk daleko iza sebe u svim segmentima. Mnogo zasluga za to ide braći Mamić, iako treba imati na umu kontroverze koje idu uz njih. No, vjerovatno će i njihovi najveći kritičari teško osporiti njihove sposobnosti u afirmaciji igrača, što je u konačnici i bio temelj većini Dinamovih uspjeha.
Baš je to najzanimljiviji segment u kojem se možda najviše i očekuje od Zorana Mamića. Pošteno je reći da nakon 12 godina postojanja akademije, FK Sarajevo jednostavno ne zna kako da afirmiše igrače. I onaj mali broj njih koji je uspio da ode u jače lige imao je tolike nedostatke i igrao je toliko malo da ih se vjerovatno ne sjećaju ni navijači klubova u kojima su bili.
Reprezentacija BiH nedavno je igrala odlučujuće utakmice kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Na spisku selektora Sergeja Barbareza našao se samo Nihad Mujakić od bivših fudbalera Sarajeva, a jednako toliko 'produkata' imao je i Radnik iz Hadžića, dok su Željezničar i Zrinjski imali po dva igrača.
Ne radi se ni o kakvoj zavjeri protiv Sarajeva, poziv bi u narednom periodu možda mogli zaslužiti još jedan ili dva igrača koji su ponikli u Sarajevu, ali to je svakako premalo, ako je već akademija centralna figura klupske strategije. Naravno, to nije istina, jer strategija ni ne postoji, odnosno, dosad nije postojala.
Pomalo je nevjerovatno da vas u 12 godina ne pogodi ni sreća, pa da nabasate na nekog Petra Sučića, kako je to napravio Zrinjski. Doduše, veznjaka Intera za najviši nivo je 'ispolirao' Dinamo, nakon što su ga, pogađate, otkrili Mamići.
U sistemu (ne)riješenih odnosa, kakav Premijer liga BiH neupitno jeste u ovom trenutku, broj trofeja možda nije najsretnija mjera kvaliteta nečijeg rada. Međutim, ako u Bosni i Hercegovini gledamo istu igru koju gledaju, recimo, navijači Barcelone, Bayerna ili Arsenala, a naši fudbaleri, nikako, ni u najluđim snovima, ne mogu dobaciti ni dvije stepenice ispod ovih klubova, onda se postavlja pitanje da li zaista i gledamo istu igru?
Ako bi Mamić u narednom periodu uspio dati pozitivan odgovor na to pitanje, ako bi, recimo, kroz nekoliko godina u reprezentaciji BiH zaista bili fudbaleri koji su ponikli u BiH, ne na temelju onog glupavog argumenta da ih se u 28. godini nagrađuje za nastupe u ligi, nego zato što zaista zaslužuju to mjesto svojim kvalitetom, onda bi to bio vrhunski pogodak onoga ko je pretpostavio da se Zoran i Zdravko u Hercegovini dosađuju i da im je potreban novi izazov. U suprotnom, gledat ćemo ono što smo i dosad gledali, igru koja samo podsjeća na fudbal.
Sergej Ignatkov je nova nada Sarajeva, a u ovoj polusezoni ustalio se u veznom redu Bordo tima, odmah po dolasku Marija Cvitanovića. Je li on prvi Mamićev 'projekat' u Bordo timu i može li okrenuti negativan trend za igrače iz akademije Sarajeva?
