Boljević: Nadam se da ću jednog dana dići trofej na Grbavici

Boljević je na Grbavicu stigao nekako tiho, a sa Grbavice odlazi kao igrač koji je u potpunosti pokazao svoj kvalitet, ali i čovjek koji se na terenu nametnuo kao lider u sezonama u kojim je nastupao za Plave.

U pauzama između treninga i borbe sa vremenskim razlikama dobili smo Boljevića, koji je govorio za naš portal o svemu što se desilo prethodnih dana, ali i onome što je bilo tokom boravka na Grbavici i u Bosni i Hercegovini.

Potpisao si sa ekipom Sogdiane na godinu dana. Kakve su prve impresije?

- Jeste, prvi utisci su stvarno odlični čak sam i iznenađen bazom koju ima kamp. Posjeduje sjajne terene, teretanu, saune, bazene, sve ono što stvarno rijetko i u većim klubovima možeš da nađeš.

Šta uopšte znaš o ekipi i fudbalu u Uzbekistanu? Pogledao sam roster i vidim da je Fejsal Mulić, bivši igrač Veleža, u ekipi sa tobom.

- Pa iskreno ne znam baš puno, ali sam samo dobio riječi hvale za klub i fudbal ovdje. Jeste tu je Fejsal zajedno smo sada u sobi. Odličan momak sa velikim iskustvom i sigurno da je dobro kada imate nekog takvog sa sobom.

Imaš iskustvo igranja izvan granica bivše države. Uzbekistan je nova stanica. Smatraš li ovo stepenicom naprijed u karijeri? 

- Bio sam po Evropi, sada se otvorila ta opcija za Aziju konkretno Uzbekistan. Volim nove izazove i zato sam se odlučio da otvorim to neko novo tržište za sebe.

Za Željezničar si odigrao 65 utakmica, postigao 21 pogodak, veliki broj asistencija. Neki golovi su bili odlučujući. Koliko si zadovoljan svime što si napravio od dolaska na Grbavicu? 

- Za Željezničar sam odigrao baš tako kao što si rekao. Mislim da sam statistički igrao najbolji fudbal poslije Beverena. Možda sam mogao u nekim situacijama i bolje, ali znam da sam dao sve od sebe u svakoj minuti nastupa za Želju. Željo će uvijek ostati urezan negdje posebno kod mene. Na kraju moram biti zadovoljan!

Interesantno je da si Radniku postigao najviše pogodaka (četiri) i koliko se sjećam na dvije utakmice to su bili golovi u nadoknadi za pobjedu. Odgovaralo ti je igrati protiv tima iz Bijeljine?

- Pa eto Radniku sam dao četiri gola i to sve golove sam postigao ako se ne varam u nadoknadi, i neki su bili jako bitni za nas. 

Odigrao si sedam derbija sa Sarajevom. Imaš po dvije pobjede i poraza i tri remija. Postigao si dva pogotka i asistenciju. Kako sada kao već iskusan u derbijima gledaš na sarajevski derbi?

- Sarajevski derbi ima nešto posebno. Pritisak koji ta utakmica nosi nije za svakog, ne može svako da igra taj derbi. Par dana prije utakmice se osjeća tenzija. Sretan sam što sam imao priliku da igram taj derbi, a još više sam sretan sto sam postizao golove, jer nema puno igrača tu sreću da je postiglo pogodak u derbiju…

Koja ti je najdraža utakmica u dresu Željezničara? 

- Najdraža utakmica u dresu Želje? Uhh, ima ih dosta, možda Velež kad sam postigao u Vrapčićima gol za pobjedu, Radniku gol za pobjedu u 90. minutu i dodao bih tu svakako onaj gol protiv Kopra u nadoknadi također.

Proveo si dosta vremena u bh. fudbalu. Ako te neko pita za preporuku šta bi mu rekao?

- Pa mogu reći da sam proveo dosta vremena u bh. fudbalu i kad me neko nazove i pita za preporuku, uvijek ću rado reći da treba doći u bh. fudbal, jer liga je napredovala, tereni su stvarno dobri, fudbal je sve bolji i bolji

Ove jeseni nije sve išlo kako treba. Da li ti je to "pomoglo" da doneseš odluku o odlasku?

- Pa nije išlo sve kako treba, ali sve je to sastavni dio fudbala. Ne znam šta bih ti rekao možda i jeste utjecalo malo da odem, ali reći ću ti iskreno ja pamtim samo one lijepe stvari, jer ih je bilo puno više od onih manje lijepih.

Koliko je bilo uopšte teško donijeti takvu odluku? 

- Sad dok pričamo ovo nas dvojica, meni je i dalje teško, pogotovo jučer kad je sve bilo zvanično. Nenormalan broj poruka, poziva koje sam dobio, mislim da ja do jučer nisam ni shvatao koliko su me ljudi tu voljeli i ja im to nikada necu zaboraviti! Hvala im još jednom!

Ostavio si dosta emotivnu poruku nakon odlaska. Rekao si doviđenje, da li to znači da se nekad planiraš vratiti na Grbavicu? 

- Jeste, jer stvarno tako osjećam, za par godina da se vratim opet bih bio u dobrim godinama, tako da poziv Želje nisam odbio kad je bio u teškoj situaciji i kad možda niko nije htio doći, tako da sve ostaje otvoreno što se mene tiče. Zato siguran sam ovo nije zbogom, nego doviđenja.

U ovakvim situacijama uvijek nekako očekujemo neku poruku za kraj. Koja bi bila tvoja poruka svojim saigračima, klubu i navijačima? 

- Saigračima želim da se zahvalim na svemu tokom boravka na Grbavici. Ljudima u klubu da poželim da uvijek ostanu tu, jer znam koliko ti ljudi rade za dobrobit kluba. Još jedna poruka i želja za saigrače da podignu trofej, a nadam se da ćemo neki naredni podići zajedno za par godina.

Boljević nam je na kraju razgovora rekao da osjeća potrebu da se zahvali dvojici ljudi.

- Za kraj želio bih da se zahvalim jednom posebnom čovjeku, sjajnoj osobi. Dino Pekić! Hvala mu posebno na svemu! Pored njega hvala i Denisu Ćoriću koji mi je dao slobodu u igri i svakako da je zaslužan za najbolju statističku sezonu u mojoj karijeri.

Boljević je tako završio epizodu na Grbavici, koja je kako sam kaže bila fudbalski jako uspješna za njega, ali i ostavila iza sebe i dosta povezanosti sa klubom sa Grbavice, saigračima navijačima i gradom Sarajevom. 

Boljević će ostati upamćen kao sjajan igrač, ali čini mi se da će ga ljudi pamtiti i po onoj dobroj ljudskoj strani, odgoju i ponašanju i poštovanju, koje poneseš od kuće. Možda je zbog toga bio omiljen kod saigrača, trenera, navijača, ali i običnih ljudi sa kojim je dijelio grad u kojem je živio više od dvije godine.