Buljubašić: Energetska tranzicija nije samo ekološka potreba već i ekonomska i društvena prilika

Energetska tranzicija u razvijenim zemljama već je uveliko zaživjela, oslonjena kako na značajna infrastrukturna ulaganja, tako i na razvijene „dobre navike“ stanovništva. Takav pristup omogućava brži, jednostavniji i održiviji prelazak na obnovljive izvore energije.

Kako bi motivisala građane na racionalniju potrošnju, u septembru ove godine Elektroprivreda BiH pokrenula je društveno odgovornu kampanju „Pali dobre navike, troši pametnije”.

Racionalno korištenje električne energije u domaćinstvima već odavno predstavlja sastavni dio kulture življenja, doprinoseći smanjenju potrošnje, povećanju energetske sigurnosti i zaštiti okoliša.

Pred Elektroprivredom BiH se nalazi izazovi  prelaska  sa sistema koji dominantno koristi fosilna goriva na obnovljive izvore energije u skladu sa preuzetim obavezama BiH. Istovremeno, visoka specifična potrošnja jasno ukazuje na postojanje značajnog potencijala za uštede električne energije, koje su, prema relevantnim procjenama, moguće i do 30%.

O projektima Elektroprivrede BiH u procesu energetske tranzicije i važnosti promjene potrošačkih navika u ovom kontekstu, razgovarali smo s generalnim direktorom Elektroprivrede BiH, dr. sci. Sanelom Buljubašićem.

- U trenutku kada se energetski sektor ubrzano mijenja, a izazovi na evropskom tržištu postaju sve izraženiji, pitanje sigurnog snabdijevanja i racionalne potrošnje električne energije postaje presudno. Kako ocjenjujete trenutnu stabilnost i sigurnost snabdijevanja električnom energijom u BiH?

Naš prioritet je neometana isporuka električne energije svim domaćinstvima i privrednim subjektima. Uprkos stalnim promjenama na tržištu, cjenovnim oscilacijama, odnosno ekstremnim cijenama u određenim periodima i tehnološkim izazovima, Elektroprivreda BiH čini sve da građanima obezbijedi kontinuirano snabdijevanje električnom energijom.

To zahtijeva velika ulaganja u proizvodna postrojenja i njihovu modernizaciju, u prijenosno-distributivnu mrežu, tehnička postrojenja i digitalizaciju procesa, ali i pravovremeno planiranje proizvodnje i upravljanje rizicima na tržištu. Naši stručni timovi svakodnevno prate tržište i rad sistema, te planiraju proizvodnju kako bi domaćinstva i privreda imali sigurnu energiju bez obzira na okolnosti.

Iako se suočavamo s raznim izazovima, od nedovoljnih količina uglja do nepredvidivosti prirodnih resursa u kontekstu  hidroloških prilika, uspijevamo osigurati stabilnost snabdijevanja  i zadržati najniže cijene električne energije u regionu. Energetska tranzicija i klimatski izazovi stavili su pred elektroenergetski sektor jasne zadatke - obezbijediti stabilno snabdijevanje, ulagati u obnovljive izvore i podići svijest građana o racionalnom korištenju resursa. Iste zadatke imaju i druge zemlje ne samo u regionu već i daleko šire. Zato smo, kao društveno odgovorna kompanija koja teži održivosti, pokrenuli kampanju „Pali dobre navike, troši pametnije“, kojom želimo informisati i podržati naše građane da troše racionalnije, gotovo bez ikakvih odricanja.

Uprkos stalnim promjenama na tržištu, cjenovnim oscilacijama, i tehnološkim izazovima, energetska efikasnost je jedan od najpouzdanijih i najisplativijih alata za smanjenje potrošnje energije i jačanje energetske sigurnosti.

- Energetska tranzicija je obavezujuća za čitavu Evropu i svijet. Koliko je BiH spremna za veći udio obnovljivih izvora energije?

BiH ima izuzetne potencijale za obnovljive izvore, solarne, hidro i vjetro resurse, i mi aktivno radimo na njihovom uvođenju u što većoj mjeri, s ciljem značajnog povećanja udjela zelene energije u sistemu. Naš plan je da do 2030. godine, taj udio bude 50 posto, do 100-postotnog u 2050.godini.

Imamo projekte ali nailazimo na brojne administrativne barijere, neusklađenost propisa od nivoa lokalne zajednice do državnog nivoa koji usporavaju ili potpuno blokiraju realizaciju projekata. Rješenje vidimo u izradi posebnog zakonskog okvira koji će proces pravedne tranzicije pratiti stvaranjem uslova za izgradnju novih proizvodnih objekata hidroelektrana, prepumpnih elektrana, vjetroelektrana, gasnih elektrana, fotonaponskih elektrana i baterijsklh skladišta.

Provedba energetske tranzicije  i ispunjavanje svih obaveza iz Pariškog sporazuma i Sofijske deklaracije, ne može biti samo odgovornost preduzeća. Potrebna je i podrška države, jasan strateški okvir i razumijevanje da transformacija energetike znači transformaciju čitave ekonomije. Iako je energetska tranzicija skupa i zahtijeva stratešku posvećenost, istovremeno, to je jedini put ka dugoročno održivom energetskom sistemu.

Također bih naglasio da se u ovom procesu  uz transfer savremenih tehnologija i poticanje razvoja novih tehnologija stimuliše i privredni razvoj i otvaranja novih radnih mjesta.

- Planirate smanjenje korištenja fosilnih goriva postepeno do 2030. a potom i potpuno do 2050. godine, fokusirajući se na obnovljive izvore energije poput solarnih elektrana na rekultivisanim lokacijama i projekte biomase?

Mi smo u završnoj fazi pripreme za početak izgradnje fotonaponske elektrane na rekultivisanom zemljištu rudnika uglja Gračanica instalisane snage 50 MW, dok paralelno pripremamo izgradnju osam solarnih elektrana na rudarskim rekultivisanim lokacijama na području Tuzle, Breze i Živinica s ciljem privođenja namjeni ovih lokaliteta i dekarbonizacije rudarskih područja. Osim toga, radimo i na pripremi projekata za kosagorijevanje biomase i gasnih elektrana u termoelektranama Tuzla i Kakanj, u cilju smanjenja emisije štetnih gasova iz postojećih termoelektrana.

Dobili smo i pozitivno mišljenje Gradskog vijeća Grada Mostara za pristupanje dodjeli koncesije za izgradnju solarnih elektrana FNE Podveležje 1 i FNE Podveležje 2. Kada je u pitanju vjetropotencijal, planiramo graditi VE Bitovnja sa instalisanom snagom od 90 MW, i Vlašić od 50 MW.

Razvijamo projekte za provedbu strateškog opredjeljenja za izgradnju novih objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije s ciljem dostizanja 50 %  ukupne proizvodnje iz obnovljivih izvora energije do 2030, odnosno postepene i potpune dekarbonizacije do 2050. godine, ali najviše vremena nam oduzima rješavanje raznih administrativnih barijera. 

Elektroprivreda BiH je usvojila i pojednostavljenu proceduru za priključenje prosumera.

Prosumeri su kupci električne energije, koji istu proizvode iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba, a koji imaju i mogućnost da višak proizvedene električne energije predaju u mrežu i zauzvrat dobiju naknadu. Radi se o projektu 5000+ za izgradnju fotonaponskih elektrana za vlastite potrebe instalisane snage do 5 kW.

- Koji su ključni koraci i planovi EPBiH u narednom periodu?

Ovdje se susrećemo sa dva izazova. Moramo obezbijediti visoku pogonsku spremnost naših termopostrojenja kako bi mogli proizvoditi dovoljno energije prvenstveno za domaće kupce. To mislim na način da ulaganjem u modernizaciju  blokova, prema standardima EU, omogućimo da ti blokovi služe kao bazni kapaciteti dok kapaciteti iz obnovljivih izvora ne dostignu dovoljan nivo. To je jedan. Drugi izazov se odnosi na gradnju novih objekata iz obnovljivih izvora.

Ova Uprava završila je proces javne nabavke, zaključila sporazum za izradu projekta o odsumporavanju Termoelektrane „Kakanj“. Praktično, Termoelektrani „Kakanj“ produžavamo životni vijek za naredni period, do 2050. godine.

Isto to radimo i u Termoelektrani „Tuzla“. Taj proces je u fazi javne nabavke i već smo donijeli investicione odluke, i za Termoelektranu „Tuzla“ i za Termoelektranu „Kakanj“, da ćemo ući vrlo brzo u proces denitrifikacije. Mi praktično želimo da ispunimo sve ekološke standarde kako bi naše termoelektrane mogle da rade do 2050. godine.

Zahvaljujući projektu odsumporavanja na blokovima 6 i 7 Termoelektrane „Kakanj“, emisije sumpordioksida biće smanjene za čak 60 puta, odnosno 98,5 posto. Ranije je instaliranjem hibridnih filtera emisija prašine svedena ispod 10 mg/Nm³, dok će se izgradnjom postrojenja za denitrifikaciju uskladiti i emisije azotnih oksida s propisima Evropske unije. Iako ovim projektima omogućavamo rad blokova i nakon 01. januara 2028. godine, za nas kao društveno odgovornu kompaniju najznačajnija dobit biće čišći zrak kao jedan od ključnih faktora očuvanja javnog zdravlja i zaštite životne sredine

Projekat odsumporavanja finansira se vlastitim sredstvima Elektroprivrede BiH u iznosu 126,4 miliona KM, dok je za denitrifikaciju planirano dodatnih 55 miliona KM. Time će TE „Kakanj“ u potpunosti ispuniti evropske direktive i osigurati uslove za rad u narednih dvadesetak godina. Paralelno se realizuje i revitalizacija Bloka 7, vrijedna 80 miliona KM, koja bi trebala biti završena do maja 2026. godine, čime će životni vijek bloka biti produžen za još 15 godina.

Elektroprivreda BiH istovremeno priprema projekte odsumporavanja Termoelektrane „Tuzla“, za što je planirano 170 miliona KM. Evaluacija ponuda za Blok 6 je u toku, a priprema se i dokumentacija za blokove 4 i 5.

Završili smo radove na 300-metarskom dimnjaku TE „Kakanj“. Radovi na dimnjaku u koje je investirano cca 10 miliona KM, obavljani su u okviru projekta  izgradnje postrojenja za odsumporavanje blokova 6 i 7  u TE „Kakanj“. Vraćanjem dimnjaka u rad smanjuje se uticaj termoelektrane na okoliš u općini Kakanj i omogućava nastavak praćenja emisije dimnih plinova putem uređaja monitoring sistema.

- Cijena električne energije za kupce koje snabdijeva Elektroprivreda BiH i dalje je među najnižim u regionu. Kako to utiče na potrošnju i ponašanje potrošača?

Elektroprivreda BiH i dalje uspijeva svojim kupcima osigurati jednu od najnižih cijena električne energije u odnosu na ekvivalentne cijene u regiji i šire. Takav odnos cijena nerijetko dovodi do neoptimalne potrošnje električne energije, posebno za potrebe grijanja, korištenje zastarjelih i energetski neefikasnih uređaja. Svrha racionalnije potrošnje nije samo ušteda novca, nego i osiguranje stabilnosti i funkcionalnosti ukupnog sistema snabdijevanja.  Zato i kod nas moramo jačati svijest o racionalnom korištenju resursa, bez obzira na cijenu, kako bismo osigurali bržu energetsku tranziciju te razvili osjećaj odgovornosti prema zajednici i okolišu.

- Koliko se potrošnja električne energije u BiH razlikuje od potrošnje u drugim evropskim zemljama?

Prosječna potrošnja električne energije u Bosni i Hercegovini nešto je viša u poređenju s pojedinim zemljama regiona, naročito tokom zimskih mjeseci. Prema našim podacima u posljednje tri godine povećana je potrošnja za više od 11 posto.

Zbog toga postoji jasna i realna potreba za zajedničkim djelovanjem u pravcu promjene potrošačkih navika, modernizacije uređaja i unapređenja energetske efikasnosti. Svaka ostvarena ušteda, bez obzira na to koliko se činila malom na nivou pojedinačnog domaćinstva, ima značajan i mjerljiv efekat na nivou cjelokupnog elektroenergetskog sistema.

- Jedan od aktuelnih koraka u regulisanju potrošnje je uvođenje blok tarifa, što je u javnosti izazvalo brojne polemike. Kakvi su rezultati nakon prvih mjeseci primjene?

Blok tarife uvedene su s ciljem da se podstakne racionalnija potrošnja i da ne opterećuju prosječna domaćinstva. Tarifni model kreiran je tako da ne ugrožava bilo koju kategoriju korisnika. Poseban fokus stavljen je na principe socijalne pravednosti i demografske osjetljivosti. Upravo to je i jedan od razloga zbog kojih je  predložen  tarifni model koji potiče racionalno trošenje električne energije. Prema procjenama, na godišnjem nivou oko 70%  računa spada u kategoriju ukupne potrošnje do granice zelenog bloka.

Kako bi primjena blok tarifa bila jasnija, a kako bi kupci mogli da budu u toku, na web portalu (mojaenergija.ba) je dostupan kalkulator  koji omogućava simulaciju iznosa kompletnog računa na bazi unosa osnovnih parametara – broja dana obračunskog perioda i količine utroška energije.

- Elektroprivreda BiH je nedavno pokrenula i kampanju „Pali dobre navike, troši pametnije“. Kako se implementira?

Kampanju smo započeli kao jednu od mjera Elektroprivrede BiH za ublažavanje posljedica rasta potrošnje i očuvanja kapaciteta domaće proizvodnje, a kako bi se izbjeglo oslanjanje na uvoznu energiju u situaciji kada nam nedostaje uglja i imamo nepredvidivu  hidrološku situaciju. Slične kampanje se provode u zemljama Evropske unije koje su mnogo ekonomski razvijenije od BiH. Putem ove kampanje nastojimo na konkretnim primjerima pokazati kako racionalno koristiti električnu energiju i ostvariti manje iznose računa za električnu energiju što je kako kažemo u kampanji dobro za kućni budžet a  dobro i za stabilan sistem i okoliš.

Kampanju smo pokrenuli kao mjeru društvene odgovornosti, ali i da potaknemo građane na kontinuiran proces racionalanog korioštenja električne energije. U pitanju su svakodnevne navike sa kojima živimo, uvjereni da ovom kapanjom skrećemo pažnju na svakodnevno poticanje racionalnog korištenja električne energije. To su mali koraci, ali kada ih primjenjuju stotine hiljada domaćinstava, efekti su ogromni i za kućni budžet i za stabilnost elektroenergetskog sistema.

Ova naša društveno odgovorna inicijativa dolazi u trenutku globalnih energetskih promjena, klimatskih izazova i sve većih zahtjeva prema sistemima snabdijevanja. Želimo da građani znaju da njihov doprinos zaista čini razliku.

- Šta građani mogu uraditi već danas kako bi trošili racionalnije, a bez većih finansijskih ulaganja?

Na našoj web stranici se nalaze odlični savjeti kako praktičnim savjetima napraviti uštede u domaćinstvima. Postoji čitav niz praktičnih i jednostavnih mjera, pratiti potrošnju i rasporediti je ravnomjernije tokom dana posebno u uslovima korištenja električne energije za zagrijavanje/hlađenje prostorija, koristiti energetski efikasne uređaje ako je to moguće, brinuti o termoizolaciji prostorija u mjeri u kojoj je to moguće, praktično svi dobro znamo šta su to dobre navike, samo da li ćemo ih prijenjivati tu sami donosimo odluke.  Ove navike ne remete način života. Građani se ne odriču svog komfora samo racionalnije troše i time daju svoj direktni doprinos zaštiti prirode i okoliša.

- Kakvu poruku bi poslali građanima u kontekstu energetske održivosti  i odgovornije potrošnje?

Svi trebamo biti dio rješenja. Energetski sistem nije samo proizvodnja, mreža i snabdijevanje.  To je zajednica miliona ljudi. Ako želimo stabilnost, obnovljive izvore, manje zagađenje, manju zavisnost od fosilnih goriva i zdraviji okoliš za buduće generacije, svi moramo prihvatiti odgovornost. Mi u Elektroprivredi BiH ćemo nastaviti da radimo  na modernizaciji sistema, razvoju zelene energije i obezbjeđenju stabilnog snabdijevanju.