Litijumska budućnost BiH - Enormno zagađenje, biljke se suše, mutiraju, životinje ugibaju, a čovjek...
U Srbiji je planirano otvaranje rudnika litija u Jadarskom kraju, nedaleko od Loznice. Istraživanjem je otkrivena nova ruda, koja je dobila službeni naziv jadarit, a koja sadrži veće količine litijuma. Rudnik je trebala otvoriti međunarodna kompanija Rio Tinto. Iata litijska groznica osjeća se i u biH. Profesori, eko aktivisti upozoravaju.
- Rudarenje koje bi se desilo u blizini Loznice, rijeke Drine, neminovno bi se odrazilo i na područje BiH. Drina je zajednička rijeka, zajednička voda je u pitanju, stanovnici semberije se žale da im je zadnjih deset, petnaest godina nivo vode u bunarima se drastično snizio, rekao je predsjednik udružebnja Eko akcija Anes Podić.
Na mjestima gdje bi bili rudnici bila bi pustinja.
- Sa povećanjem rudničkih kapaciteta povećavao bi se broj ljudi koji bi počeli da umiru od tih izotopa koji bi se tuu koristili. Rijeke bi bile zatrovane tim hemikalijama koje bi se ispuštalke iz rijeke, kontolisano ili nekontrolisano. Mi možemo napraviti super sistem za zaštitu ali uvijek će biti nekontrolisanog ispuštanja, smatra Dalibor Ballian, profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu.
Otvaranje bilo kojeg rudnika, ne samo litijuma, utiče na okolinu, odnosno u većoj ili manjoj mjeri uništava okoliš. Stručnjaci u svijetu govore kako velike kompanije poput Rio Tintoa prilikom eksploatacije rudnika litijuma "pokupe kajmak", a iza njih ostaje mjesečeva površina.. One siromašne, poput nas, uglavnom pristaju na otvaranje ovakvih rudnika,kažu naši sagovornici, a posljedice su nesagledive.
- Npr Beograd pije vodu iz rijeke Save, rijekom Drinom i rijekom Savom do Beograda vrlo brzo bi stigle te hemikalije. Vrlo brzo bi bila ugrožena poljoprivredna proizvodnja u Mačvi koja je jedna od žitnica Srbije. Podzemni tokovi voda bi se zagadili tako da bi područje npr. Mačve ostalo bez pitke vode, dodaje Dalibor Ballian.
Struka kaže ne kopanju litijuma ali politika se pita. O posljedicama niko ne razmišlja.
- Naravno da se treba plašiti jer bilo kakvo rudarstvo ili rudarenje dovodi do razaranja nekog opšteg izgleda panorame koja je bila i kad uzmete da se tu zagađuje da se prirodna sredina pomjera, ostavljaju se velike deponije, mijenja se nivo podzemne vode, izjavio je Senaid Salihović, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli.
- Ostaje taj problem doline Jadra koja bi bila praktično pretvorena u industrijsku pustinju. Da li se to može revitalizirati?Vrlo teško.Što uništomo za jednu minutu, ne možemo za hiljadu godina da povratimo, kazao je Ballian.
Off: Do šire upotrebe litijum došlo je upravo sa pojavom litijskih baterija koje se koriste u savremenim uređajima, poput mobitela, tableta, laptopa, a u posljednje vrijeme sve više i za pogon automobila. Međutim, njegova koncentracija u zemlji je kako niska, a najveći rudnici su u Australiji i u zemljama takozvanog litijskog trougla u Južnoj Americi, odnosno u Argentini, Čileu i Boliviji.
Prilog Jovanke Nine Todorović.
