Brojači su opet jači?
Zlatko Dukić
Nije to morao javno ustvrditi, sigurno ne napamet, projekt-menadžer Koalicije Pod lupom Dario Jovanović, ocijenivši glasanje i brojanje glasova uz minule lokalne izbore gorim nego dosad - zabilježen je 161 primjer težeg kršenja izbornih pravila, od čega se veliki broj odnosi na uticaj na izborni rezultat - da bismo bili neiznenađeni dešavanjima poslije 6. oktobra. Smirivanje terena nakon izbora mnogima je stvorilo iluziju manjka ostrašćenosti i žalbenog žara, što je mogući nastavak upadljivo manje žestoke predizborne kampanje. Nezavisno od toga i od tehničke novine sa skenerima i elektronskom identifikacijom birača na jednom broju birališta, postizborni dani su uobičajeni - oni koji su prošli lošije ili izgubili prema (ne)očekivanju, najglasniji su u nezadovoljstvu, žalbama i krivičnim prijavama za marifetluke.
Čitajte kolumne Zlatka Dukića:
Sve to je u sjenci podebljavanja položaja, dominacije i sigurnosti u lokalnoj vlasti, što je ulov vodećih stranaka nacionalno-plemenskih tabora - SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a. Potvrđuje to broj načelničkih i gradonačelničkih pozicija u cijeloj državi: SNSD ih ima 47, SDA 34, HDZBiH 16, trojka 15, SDS 14, ostale stranke s hrvatskim predznakom 4, nezavisna su tri načelnika... Dok oni likuju, zbrajaju poboljšanja i diče se vijećničko-odborničkim i načelničko-gradonačelničkim pozicijama, dotle se iza kulisa, uz čudno malo informacija u medijima, utvrđuje ono što su opetovane krajnje maštovite mućke - od kršenja izborne šutnje i pritiska na birače, preko ugrožavanja tajnosti glasanja, žalbi na proces glasanja, stranačkog propagandnog materijala u blizini birališta, porodičnog i glasanja umrlih, “vještog” pakovanja vreća s glasačkim listovima, kupovine glasova, nagovaranja za koga glasati, sve do “grešaka” u brojanju i miksanja rezultata s biračkih mjesta.
Možda bi se, u cijeloj toj igrariji - jer baš je to ono što imamo, sve dok Centralna izborna komisija BiH ne potvrdi konačne rezultate - mogao naći tračak optimizma, vezan bar za tehničke inovacije, kad ne bi bilo dokazano nepoderive navike onih koji se smatraju neuhvatljivim u noćima i danima iza izbora. Tu ne pomažu ni posljednje, a pitanje je hoće li pomoći očekivane izmjene Izbornog zakona BiH. Nema te sile, kako sada izgleda, koja će stati ukraj onima koji pokazuju da je važnije ono što se dešava po zatvaranju birališta od onoga što se događa u danu glasanja. Koliko god je uvođenje tehničkih novina doprinos eliminaciji mućki, bar na tim biračkim mjestima, toliko teško će se iskorijeniti ono što smo i ovog puta doživjeli: možda se, iako nedovoljno, uspjelo s nestranačkim biračkim odborima, ali je po starom ostalo sve u vezi sa onemogućavanjem stranačkog uticaja u armiji brojača glasova.
U prvim danima nakon izbora o tome govore brojni primjeri. Recimo ono što je - pa izazvalo SDA-ovu reakciju - bio nestanak struje u Zenici tokom glasanja. Ili ilustrativni tuzlanski primjeri: najprije je predsjednik Skupštine TK-a, DF-ov Žarko Vujović podnio MUP-u TK-a krivičnu prijavu zbog sumnje u izbornu prevaru - jer dan iza izbora CIK kaže da Tuzla ima 352 prazna listića, a idući dan da ih je 331, pa su SDA, DF, BOSS, HDZ, NES i BH zeleni imali manje, a SDP, Nezavisna lista Sloboda, Tuzlanska alternativa, Naša stranka, NiP i PDA više glasova nego dan ranije, da bi, dva dana kasnije, advokat Mirnes Ajanović, inače vijećnik u novom Gradskom vijeću Tuzle, podnio krivičnu prijavu Federalnom tužilaštvu - zbog izborne prevare članova biračkih odbora i odgovornih lica CIK-a BiH, zbog manipulisanja izbornim rezultatima u korist stranaka trojke i krivotvorenja rezultata izbora.
Reakcija na ukazivanje na ove nepravilnosti još nema. Možda ove prijave nisu neosnovane, jer traje grčevita borba za svako mjesto u novoj lokalnoj vlasti. Slika je i šarolika i živopisna. Odnosi snaga su tek tu i tamo slični stanju iza lokalnih izvora 2020. godine, ali i uz bitnu novinu: trojkina aktuelna vlast u Federaciji na lokalnom nivou je, ipak, kažnjena pod uticajem SDA-ove teze o “izdajnicima”, što se najbolje vidi u TK-u - SDA je, unatoč SDP-ovom zadovoljstvu postignutim rezultatima, uglavnom pomela dosadašnju vlast i, s izuzetkom Tuzle, osvojila osam od 13 načelničko-gradonačelničkih pozicija (uključujući i dugogodišnje SDP-ove Gračanicu i Gradačac) i 65.976 glasova, naspram SDP-ovih 32.819 i odbranjenog gradonačelnika Tuzle. U cjelini, dosad poznati podaci za Federaciju kažu da je SDA osvojila 233.847, SBiH 44.243, SDP 106.934, NiP 54.473, Naša stranka 26.508 i DF 34.847, što je za SDA-ov blok (SBiH i DF) ukupno 312.937, a za trojku 187.915 glasova.
Nije ovo konačna slika, ali teško da će biti većih promjena. Jer, nije bilo ni promjena koje smo očekivali, a nismo dočekali - da se na putu do rezultata izbora pouzdamo u stvarnu volju građana, umjesto u ono što su, izgleda, opet odradili brojači. A što nikad neće biti precizno utvrđeno. Kao i odgovor na pitanje iz naslova - da li su brojači opet od glasača jači?
