Schmidt razočarao Čovića i rusku ambasadu

Nametnute tehničke izmjene Izbornog zakona izazvale su različite političke reakcije u BiH. Od oduševljevanja do traženja preispitivanja odluka PIC-a i OHR-a. U RS  vladajuća koalicija već je pripremila Izborni zakon RS kao odgovor Kristijanu Šmitu.

Najveće razočarenje i traženje preispitivanja odluke OHR-a i PIC-a izrazio je lider HDZ BiH Dragan Čović. Istakao je da su odluke Visokog predstavnika nepotrebne i neprihvatljive.

- Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem evropskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za intregracijske perspektive i europsku budućnost BiH. Stoga pozivamo OHR i članice Vijeća za provedbu mira (PIC) da preispitaju ovu odluku i cjelovito sagledaju njezine posljedice, stoji u saopštenju.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović rekao je da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. A slobodnih i demokratskih izbora ne može biti ukoliko je izborni integritet doveden u pitanje.

- Odluke visokog predstavnika u BiH rezultat su njegovih ovlaštenja proizašlih iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Christian Schmidt, kao legitimni visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, ima ovlasti da intervenira u političkim procesima u BiH kako bi osigurao provedbu Dejtonskog sporazuma. U Dejtonskom sporazumu je, između ostalog, navedeno da se demokratskim organima vlasti i pravičnim procedurama najbolje stvaraju miroljubivi odnosi unutar pluralističkog društva", navodi Bećirović.

Zaštita izbornog integriteta važan je proces za demokratiju u našoj zemlji. Da napokon odlučuju glasači, a ne brojači”, saopštio je i lider NIP-a Elmedin  Konaković u kratkoj poruci na društvenoj mreži X. Šerif Špago iz SDA pozdravlja odluku Visokog predstavnika.Rekao je da ovaj prijedlog je sličan SDA-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona. Špago kaže da je Vioski predstavnik reagovao u zadnji čas jer je raspisivanje izbora početkom maja.

- Po meni Visoki predstavnik nije prekršio ništa od onoga što traže predstavnici EU, a to je da interveniše kad vidi da nema dogovora. Predugo je prošlo vremena, od decembra, kad je Visoki predstavnik tražio da parlamentarna većina sama uradi izmjene ali vidjeli smo kakav je rezultat bio kada je ministar Bunoza poslao prijedlog koji tretira izbor članova Predsjedništva a vrlo malo je definisao stvari koje se odnose na integritet izbornog procesa, rekao je Šerif Špago.

Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a rekao je da je ova odluka čudna jer se primjenjuje tek od 2026. godine, a za krizu koju bi mogla izazvati krivi isključivo SNSD, HDZ i Trojku.

- Od državne koalicije ste čuli od njih završićemo do kraja februara posao, nisu završili, odluka Šmita je obimna, ima mnogo detalja, tek kad izanaliziramo daćemo ocjenu, zabrinjavajuće je što skeneri ne idu na svako biračko mjesto, pa nije to svemirska tehnologija, mi se brinemo da je to popuštanje onima koji kradu na izborima, koja je logika da najvažnija stvar ne ide na sva mjesta, kazao je Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a.

Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić je kazao "da nadležni organi trebaju donositi zakone, a ne Šmit" 

- Lično mislim da zakon koji je rekao da će praviti ekperiment sa njim je u izbornom smislu idiotski, da bilo gdje u svijetu provodite izbore u pet opština na jedan način u drugim na drugi način je idiotizam, nelegalni Kristijan Šmit koji glumi potrčka američke ambasade ima protiv sebe dva naroda i jedan entitet, EU i Savjet bezbjednosti UN-a, on da je normalan bi odmah otišao, istakao je Stevandić.

Predsjednik RS  direktno se poziva na Dejtonski sporazum kada su u pitanju prava, a zaboravlja jednu činjenicu. Ko je jedini ovlašteni  tumač Dejtonskog sporazuma. Gostujući u Podcastu sa Vildanom Edin Dilberović, nekadišnji direktor Direkcije za evropske integracije  je pojasnio.

- OHR je sastavni dio Dejtonske strukture i naše ustavne strukture. Imate tamo jedan ključni element da je OHR konačni tumač Dejtonskog sporazuma. Zanemarimo sve političke razmirice, ko je tumač ako OHR ode.Nemamo odgovor na to pitanje, izjavio je Edin Dilberović, bivši direktor Direkcije za evropske integracije .

U svakom slučaju, OHR i odluke Visokog predstavnika još jednom su jasno pokazale na nedovoljan kapacitet bh političara da djeluju sami u korist građana. Ispunjavanjem uslova 5+2, BiH će pokazati zrelost i u tom slučaju više neće biti potreba za OHR-om.

Prilog Jovanke Nine Todorović.