Novci obećani, status za BiH neizvjestan
Ursula von der Leyen stigla u Predsjedništvo BiH/Fena/
Bez pozitivnih vijesti o eventualnom otvaranju pregovora Evropske unije sa BiH do kraja godine okončana je posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Sarajevu. Napomenula nas je visoka gošća iz Brisela, kao i mnogi drugi mnogo puta do sada, da budućnost države jeste Evropska unija, ali da za nešto više moramo više i uraditi.
Bosna i Hercegovina ima punu podršku Unije da provodi potrebne reforme, poruka je Von der Leyen. Pohvalila je dosadašnje napore vlasti, posebno Vijeća ministara na usvajanju zakonskih rješenja iz oblasti vladavine prava.
- Cilj bi sada trebao biti odlučan napredak na realizaciji 14 ključnih prioriteta koje je EU postavila pred BiH. To će svakako predstavljati napredak na procesu pridruživanja i približiti državu Evropskoj uniji. Rješavanje 14 preioriteta, posebno onih koji se tiču vladavine prava, a mislim na zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima, je izuzetno važan korak, prije svega za BiH, izjavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.
Predsjedavajuća Vijeća ministara poručila je da su ta pitanja gotovo pa završena.
- Svjesni smo da se BiH nalazi pred izvještajem o napretku koji treba da bude objavljen 8. novembra. Izvještaj koji će biti napravljen na osnovu onog što smo napravili do sada. Mislim da ćemo biti ohrabreni otvaranjem pregovaračkog procesa. Dobijanje kandidatskog statusa je puno doprinijelo, rekla je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
Osvrnula se Krišto i na novu odluku Brisela o pomoći u iznosu od šest milijardi eura zemljama regije, od čega su dvije milijarde grant sredstva, a četiri različiti krediti. Navodi da provedba odluka i sredstava ovisu samo o nama. Leyen je dodala da je zemlja, kroz formiranje vlasti i sve što je urađeno u prvoj godini, pokazala da može ostvarivati rezultate. BiH, kaže, mora djelovati jedinstveno i nastupati jednim glasom. Unija ne može dozvoliti nazadak po pitanju zajedničkih vrijednosti u bilo kom smislu. Također, poruka je da se mora raditi na zbližavanju privreda EU i zapadnog Balkana.
- Imamo investicioni plan od 30 milijardi eura za zapadni Balkan. On već donosi ubrzano rezultate. Tu su sjajni primjeri projekata u vezi s autopoutevima i željeznicom duž Koridora Vc koji su poveznica sa centralnom Evropom. Privreda BiH je na 35 posto evropskog prosjeka, što znači da je jako puno neiskorištenog potencijala, što je za nas važno. Zato i predstavljamo novi plan razvoja regije, dodala je von der Leyen.
Poručila je da su predviđeni određeni iznosi novca za svaku zemlju regije, ali da nisu fiksirani. Jednostavno, uslov su reforme. Ako se prvode, sredstva stižu. Ako ih nema, sredstva idu tamo gdje ih ima. Plan ima četiri komponente. Prva je da Unija otvara svoje jedinstveno tržište privrednim subjektima regije. Druga je da regija otvori svoje granice i zaokruži jedinstveno tržište.
- Kada bi se kompletiralo zajedničko regionalno tržište, GDP zapadnog Balkana bi mogao biti povećan za deset posto. Treće, ako otvorimo mi svoje jedinstveno tržište, a vi kompletirate zajedničko regionalno, to neminovno povlači određene reforme koje se moraju provesti radi bolje integracije. Za BiH to je bolje poslovno okruženje, digitalizacija, ozelenjavanje, to jeste priprema zemlje za zelenu tranziciju. A četvrta komponenta su investicije. Iskustvo EU je da kombinacija reformi i investicija donosi snažnu korist. Mislim da je ovo prava ponuda, zaključila je von der Leyen.
Prije sastanka s Krišto, gošća je dočekana u Predsjedništvu BiH. Domaćini – članica i član Predsjedništva Željka Cvijanović i Denis Bećirović. Cvijanović je nakon sastanka poručila da je država blizu odluke u okviru koje se otvara proces pregovora sa EU. Posjetu Bosni i Hercegovini predsjednica EK je završila ceremonijom predaje novih stanova za 27 porodica u Vogošći, a koji su korisnici Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja 80 posto finansiranog od EU. Jedna od onih koja je dobila kljujčeve novog stana je Azemina Kanjić. Kaže da je više nego sretna. Zahvalila se općini Vogošća i EU.
- Ovo mi je drugi rođendan. Prvi put imam svoj krov nad glavom. Deset godina sam pokušavala. Ovo zaista puno znači i meni i mojoj djeci, kazala je Azemina Kanjić.
Načelnik općine Migdad Hasanović napomenuo je da je Vogošća odmah nakon rata primila veliki broj raseljenih lica iz Istočne Bosne.
- Ovo je jedan od projekata gdje smo obezbjedili zemlji i platili sve dozvole. Općina je investirala više od 300.000 KM, a EU 2,5 miliona maraka. Drago mi je da smo uspjeli zbrinuti 27 porodica koje su u stanju socijalne potrebe, istakao je Migdad Hasanović, načelnik Općine Vogošća.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić nije želio prisustvovati. Razlog kaže – moralni, jer nije želio da vrpcu presjeca neko ko je godinama opstruirao projekt misleći pri tome na Borjanu Krišto i HDZ BiH.
Prilog Kenana Ćosića.
