Negiranje genocida je unaprijed osmišljen dio zločina
U Bosni i Hercegovini, u radnoj posjeti, boravi prof. dr. Arne Johan Vetlesen, norveški akademik i filozof. Decenije rada posvetio je izučavanju genocida, pojma zla i procesa pomirenja. Autor je trideset knjiga i stotina naučnih radova.
Na prijedlog Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Univerzitet u Sarajevu mu je 2015. godine dodijelio Nagradu za mir i progres.
- Proučavao sam genocid mnogo, mnogo godina i prije nego što su se ove stvari desile 90-ih godina u Bosni. A kada je u pitanju Bosna, zanimalo me je ono šta se dešava poslije. Naravno, imamo taj problem da je široko rasprostranjeno poricanje da se, recimo, Srebrenica ikada dogodila, i to poricanje je dio zločina. Također je osmišljeno u zločinu i unaprijed pripremljeno, rekao je dr. Arne Johan Vetlesen te dodao:
- A onda me je zanimao bol i kako se ljudi nose sa njim. Naravno, tu je i bol žrtava i kako da ga prenesu. Hoće li zajednica tolerisati da žrtve, nakon mnogo godina, i dalje osjećaju bol? Gdje da se obrate? Tu je i perspektiva pomirenja. Na primjer, učenici u školi imaju tri odvojena narativa o tome šta se dogodilo. I ono što je najproblematičnije jeste što to, na neki način, priprema i nove generacije za ideju da različite etničke ili vjerske grupe moraju biti odvojene, da je situacija umjetna tamo gdje su zajedno kao u multietničkom društvu. Ovdašnjim perspektivama je veoma teško to što se djeca ne mogu stvarno ujediniti u jednoj historiji, jednoj verziji, pa se to razdvajanje reprodukuje u novim generacijama. I to, naravno, veoma otežava pomirenje.
- Iznošenje prijedloga rezolucije pred UN neka je vrsta testnog slučaja o tome kakav je "stav" UN-a, a naravno, bio je genocid. I Sud u Haagu je ponovo priznao, utvrdio da je Srebrenica bila genocid. Nadahnuto je uspostavom obilježavanja oslobađanja Auschwitza 27. januara 1945. Mislim da bi bilo veoma važno da se ovaj prijedlog rezolucije o genocidu u Bosni prihvati. Ali, kao što ukazujete, moramo očekivati protivljenje tome, ne samo u Srbiji već i u njenim sadašnjim saveznicima kao što su Rusija, Mađarska, Bjelorusija, a možda i Kina, Sjeverna Koreja, odnosno te vrste zemalja. Ali, mislim da je to testni slučaj, jer i oni imaju neku vrstu tereta argumenata na svojoj strani kako bi to opovrgnuli. Tako da mislim da će većina zemalja to prepoznati i vidjeti kao važan korak, izjavio je prof. dr. Arne Johan Vetlesen.
Kompletan intervju možete pročitati u sutrašnjem izdanju Oslobodjenja, a sa akademikom je razgovarala Matea Jerković.
