Budućnost nije u izolaciji

Biti visoko eurizovana zemlja, poput Bosne i Hercegovine, a kasnije postati dijelom eurozone, kao što je to učinila Hrvatska, važno je za stabilnu privredu. U okviru studijske posjete u organizaciji Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske i Direkcije za evropske integracije BiH, novinari su iz prve ruke saznali koje su to ekonomske dobrobiti članstva u EU, ali i šta donosi uvođenje eura.

- Hrvatska je, kao što vjerojatno znate, bila visoko eurizirana zemlja. Koristili smo euro na različite načine, iskazivanje cijena, trajnih dobara, veće vrijednosti. Ali, bili smo zaduženi u eurima, štedjeli smo u eurima, i za takvu zemlju, visoko euriziranu, malu, otvorenu zemlju, uvođenje eura kao službene valute ima iznimne koristi. Prije svega, zbog toga što se uvođenjem eura otklonio valutni rizik koji je bio veliki izvor rizika i za gospodarstvo, prije svega, i za kućanstva u Hrvatskoj, istakla je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a.

Dodale je da je uvođenje eura imalo utjecaja i na relativne kamatne stope. Da Hrvatska nije ušla u eurozonu, kamatne stope bi rasle zasigurno bitno više.

- Hrvatska je imala brojne nemjerljive koristi ulaska u EU. Mnogi će prvo pomisliti na sredstva iz evropskih fondova, da, to je jedan veliki razlog za ulazak u EU i sigurno daje značajan poticaj gospodarskom rastu. Mi smo i pokazali, za Hrvatsku sada, fondovi EU za Hrvatsku znače dodatna sredstva od otprilike između 3,5 do četiri posto BDP-a godišnje koji se mogu koristiti za razvoj infrastrukture, ali se nikako ne bi trebalo koncentrirati samo na finansijske koristi ulaska u E, nego i brojne druge. Tu je i slobodna trgovina, ukidanje carinskih i necarinskih ograničenja trgovini, opća percepcija zemlje kao stabilnije i povoljnije za investicije, za ulaganja, rekla je Švaljek.

Za zemlje poput BiH velike su koristi od ulaska u EU, a tek sa uvođenjem eura mogu se osjetiti sve prednosti članstva. Članstvo donosi i veće povjerenje investitora, a Hrvatska je profitirala i od veće stope izvoza, što je dodatno osnaženo eurom. Hrvatska očekuje i veću stopu ekonomskog rasta u odnosu na prosjek eurozone.

- Prilagodba gospodarstva koja se događala kroz vrijeme, a koja je bila potrebita kako bi se euro i uveo, i naravno kako bi Hrvatska ušla u EU još prije toga, su uspostavili određene stupove, zdrave stupove, na kojima se danas temelji gospodarski rast Hrvatske koji je zdrav i koji je održiv, istakao je Michael Faulend, viceguverner HNB-a.

A saradnja HNB-a sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine je izvrsna.

- Mi kao HNB surađujemo sa svim središnjim bankama u susjedstvu, i sa BiH, i sa ostalima. Imamo lijepu, zaista lijepu suradnju. Imamo i određene projekte kroz koje tehnički potpomažemo zemlje na njihovom putu u EU. Jedan od tih projekata je u tijeku, istakao je Faulend.

Uvođenjem eura, zemlja postaje daleko otpornija na krize.

- Ekonomske koristi koji prozilaze što iz članstva u EU, što iz članstva u eurozoni, nisu jednokratne. To nije sad da se to dogodilo u jednoj godini i priča je završena. Nego se iz godine u godinu te koristi povećavaju poput grude svijeta, poručio je viceguverner HNB-a.

Koristi članstva u EU i u eurozoni su trajne. A dug je put pred našom zemljom do uvođenja eura. No, koračanje ka članstvu u EU pola je posla kojeg trebamo odraditi za dobrobit bh. građana/ki i rast naše ekonomije.