Tokom dojenja majka i dijete razvijaju najjaču vezu u prirodi: Struka i informisanost su ključni za njihovo zdravlje
Dojenje bebe/
Dojenje, tako poseban čin između majke i djeteta, u isto vrijeme je veliki izazov za svaku ženu. Možda niste znali da dojenje štiti vašu bebu od infekcija uha, dijereje, upale pluća i drugih dječijih bolesti. ali ne samo bebu. Dojenje štiti majku od dijabetesa, raka dojke i jajnika, bolesti srca i post porođenje depresije.
Iako pričamo o dojenju, ipak se o njemu ne govori dovoljno. Dojenje je poseban trenutak između majke i djeteta, ali i veliki izazov za mnoge žene. Pruža brojne zdravstvene koristi – štiti bebu od infekcija i bolesti poput upale uha, dijareje i upale pluća, dok majku štiti od dijabetesa, raka dojke i jajnika, bolesti srca i postporođajne depresije.
Upravo je tema nove epizode Oslobođene bila baš dojenje, jer svaka žena zaslužuje slobodu da izrazi svoje osjećaje i potraži podršku. UNICEF u Bosni i Hercegovini stalno radi na podizanju svijesti o dojenju kao najzdravijem načinu ishrane za dijete.
Brankica je u ovoj epizodi podcasta ugostila čak četiri gošće, a to su: Aldina Bukva-Mahmutović, voditeljica programa ranog rasta i razvoja UNICEF BiH, Žana Tomović, babica, Olivera Perić, docentica doktorica nauka, te Lejla Suljić, influenserica.
Ovaj video producira se u saradnji s UNICEF-om u okviru programa Podrška Europske unije za reformu zdravstvenog sektora BiH, koji finansira Evropska unija. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost medijske kuće i ne odražava nužno stavove UNICEF-a i Evropske unije.
Do 6. mjeseca stopa dojenja rapidno pada
Dojenje pruža brojne zdravstvene prednosti, što UNICEF u Bosni i Hercegovini smatra ključnim za razvoj djece. Aldina Bukva-Mahmutović, voditeljica programa ranog rasta i razvoja pri UNICEF-u BiH, ističe da je pravo na zdravlje jednako važno kao i pravo na obrazovanje i socijalnu zaštitu, te da je cilj UNICEF-a da svako dijete, bez obzira na ekonomski status porodice, ima zdravi početak u životu. Pravilna ishrana majke tokom trudnoće i kasnije, u vidu dojenja, presudna je za zdravlje djeteta. UNICEF kroz sve faze razvoja – od ranog djetinjstva do adolescencije – nastoji osigurati da svako dijete ima priliku da ostvari svoj puni potencijal.
- Unicef u svom opredjeljenju, u partnerstvu sa predstavnicima vlasti, različitim resornim ministarstvima i različitim nivoima vlasti, u skladu sa njihovim kompetencijama i nadležnostima, radi i na jačanju zdravstvenog sektora. Mislim i na primarni i sekundarni nivo zdravstvene zaštite. Isto tako, vrlo ozbiljnu intervenciju imamo u sektoru obrazovanja, pa počinjemo o ovoj temi da govorimo već o predškolskom uzrastu, u predškolskim ustanovama i u školama. Tako da je revizija zakonodavnog okvira, odnosno njegovo unapređenje i usklađivanje sa naprednim svjetskim praksama u ovoj oblasti, naš zadatak.
Aldina Bukva-Mahmutović iz UNICEF-a BiH objašnjava da UNICEF ne samo da promoviše dojenje, već i podržava stručnjake i udruženja koja se bave zdravljem djece, te blisko sarađuje s medijima u promociji zdravih stilova života. Kao jedan od završenih projekata istaknut je program Prijatelj beba, u kojem su mnogi učestvovali. UNICEF sada koristi razne kanale za promociju dojenja i kroz priče koje dijele dobijaju razne pozitivne reakcije, pokazujući važnost podrške zajednice u ovoj temi.
- Tokom promocije dojenja kao najoptimalnijeg, najzdravijeg vida ishrane novorođenčadi, a kasnije i dojenčadi, zaista smo naišli na apsolutno pozitivne reakcije. Svako društvo želi da ima zdravu populaciju i želi da obezbijedi zdrave uslove za život najranjivim i najmlađima. Razvijeni su standardi koji se prate, koji osiguravaju kvalitetu u ovim ustanovama. I na neki način UNICEF je zauvijek partner svim bolničkim ustanovama u BiH, podjednako kao i ustanovama primarne zdravstvene zaštite. Mi smatramo da se o pravilnoj ishrani i o dojenju mora da govori još za vrijeme trudnoće.
Osvrnuli su se na statistiku o dojenju u BiH, ističući da se veći procenat žena odlučuje na dojenje u početku, ali kako vrijeme prolazi, taj broj se značajno smanjuje.
- Prema trenutno dostupnim podacima, stopa dojenja u prvih mjesec dana života djeteta iznosi 87,3%, što je izuzetno visoka stopa, ipak nedovoljna naš cilj je 100%. Međutim, ona rapidno pada nakon tog perioda jer optimalan period dojenja jeste period do 6 mjeseci, i to isključivog dojenja, bez upotrebe bilo kakvih dodataka, zamjenskog majčinog mlijeka ili vode. Nažalost, u periodu do 6. mjeseca ta stopa jako pada do iznimno niskog procenta koji smo mi dobili, a on iznosi 15,1%.
Dojenje predstavlja preduuslov optimalnog razvoja djeteta, djeca na taj način stiču imunitet od svojih majki. Na izvijestan način se sprečava i gojaznost u starijoj životnoj dobi, a mi svi znamo da je gojaznost povezana sa hroničnim nezaraznim stanjima. U našoj zemlji najviše dominiraju hipertenzija i kardiovaskularna oboljenja i mislim da taj podatak dovoljno govori za sebe.
Ono što ne smijemo zaboraviti jeste da tokom dojenja majka i dijete razvijaju vrlo jaku emotivnu vezu, pa usuđujem se reći možda i najjaču vezu koja postoji u prirodi, koja i te kako utiče na mentalno zdravlje djeteta, ali i majke. I u konačnici prema mnogim dostupnim istraživanjima globalno, djeca koja su dojena do šestog mjeseca imaju veći koeficijent inteligencije, istakla je Bukva-Mahmutović.
Učenje o dojenju na društvenim mrežama
Lejla Suljić ima Instagram profil koji je mnogo više od običnog profila – ona koristi svoj prostor da podrži žene, posebno majke. Fascinantna je njena želja i način na koji pruža podršku, podstičući ih da budu manje stroge prema sebi, kao i korisne savjete, uključujući one o dojenju. Upravo su o ovome razgovarale u ovoj epizodi Oslobođene.
- Sve je počelo sasvim spontano, a glavni razlog uopšte ideje da nešto pokrenem bilo je moje porodiljsko odsustvo. Inače, obavljam posao koji zahtijeva stalnu komunikaciju s ljudima i moram da priznam da mi je ta zatvorenost sa bebom u kući jako teško pale. Morala sam da pronađem nešto u što ću usmjeriti svoju energiju. U isto vrijeme sam prošla kroz jako težak oporavak nakon prvog poroda pa sam shvatila da bi bilo dobro da napravim jedan takav profil na kojem ću dijeliti neke korisne informacije koje će pomoći drugim ženama da ne prolaze kroz isto, rekla je Lejla.
Lejla Suljić danas ima skoro 65.000 pratilaca, uglavnom žena, koje prate njen profil zbog njegove iskrenosti i realnog prikaza majčinskog života, bez uljepšavanja. Njene pratiteljke veoma pozitivno reaguju na ovu iskrenost i često joj šalju povratne informacije, izražavajući zahvalnost što otvoreno prikazuje majčinske izazove. Žene se najviše zanimaju za teme vezane za trudnoću i majčinstvo, kao što su trudničke tegobe, oporavak nakon porođaja, strah od poroda, grčevi, nicanje zubića i dojenje. Često postavljaju pitanja o dojenju, i već tokom trudnoće se informišu o toj temi, a kasnije dijele svoja iskustva kako bi pomogle drugim ženama.
- Ja sam uvijek zamišljala da je taj proces dojenja u stvari samo da vi uzmete bebu, stavite u naručje i ona će sama kao da započne sa tim dojenjima. Međutim, kada sam došla u situaciju da ja to trebam raditi, nije to baš tako izgledalo. Naišla sam na mnogobrojne izazove. Sa drugim djetom je već bilo sve mnogo lakše jer sam dobila dosta iskustava od žena koje se nalaze na mom profilu, ali naravno naučila sam iz prethodnog svog iskustva.
Lejlu se osvrnula na to šta joj je nedostajalo i šta nije znala s prvim djetetom, a što je naučila s kasnijom djecom, te je podijelila šta bi željela da žene koje ovo gledaju znaju.
- Voljela bih da su žene malo više dijelile neke izazove sa kojima mogu da se susretnem. Ne da bi me uplašile, već da bih ja pronašla unaprijed neko rješenje i pripremila se za to. S druge strane, nakon svog prvog poroda sam bila jako malaksala. Nisam uopšte mogla biti sa svojom bebom. Samim tim, nju su hranili uposlenici gore u bolnici. Ja nisam mogla dojiti odmah kad sam došla kući. Zbog toga sam prošla kroz različite izazove. Tipa dobila sam upalu grudi. Tako da bilo je poprilično izazovno. Mnogo mi je pomogla podrška patronažne sestre zato što mi je ona objasnila čak i neke položaje za dojenje za koje ja uopšte nisam znala. Bila sam totalni amater, navela je Lejla.
Dotakli su se i toga da li se zbog poteškoća s dojenjem osjećala kao manje dobra majka. Objasnila je da nije, ali da je proces bio veoma naporan i težak, posebno u prvih mjesec dana dok nije uspostavila rutinu dojenja. Dodala je da je to bio veliki psihički pritisak u kombinaciji s drugim fizičkim i emocionalnim izazovima nakon porođaja.
Istaknuto je i kako se majke često susreću s pritiskom od strane društva, koje stvara osjećaj krivice kod onih koje ne mogu dojiti zbog različitih zdravstvenih razloga. Lejla je izrazila čuđenje što žene koje su već prošle kroz te procese često nemaju razumijevanja za druge majke koje tek prolaze kroz iste izazove. Trudi se da podrži druge žene i ohrabri ih da međusobno pomažu, jer taj osjećaj podrške može biti presudan za majke koje se već nose s velikim pritiskom.
Majčino mlijeko kao narodni lijek
Doc. dr. znanosti Olivera Perić, koja je gostovala u studiju, odgovorila je na pitanja vezana za bolne i oštećene bradavice tokom dojenja, te utjecaj pratnje na porođaju na daljnji tok dojenja. Na početku je izrazila zadovoljstvo što može razgovarati o ovoj izuzetno važnoj temi za zdravlje majke i djeteta. Osvrnula se na to da li su žene dovoljno svjesne važnosti dojenja, ne samo za zdravlje djeteta, već i za zdravlje majke.
- Što se tiče samoga dojenja, kazala bih da ima niz prednosti, zdravstvenih prednosti kako za majku, kako za dijete, pa čak i za cijelu obitelj i zajednicu. Mogla bih kazati da je dojenje u istinu fascinantno, što znači fascinantno u smislu da je fascinantna komunikacija između majke i djeteta, majčino tijelo intuitivno reagira na potrebe djeteta stvarajući jedinstveno personalizirano mlijeko koje u principu podržava djetetov razvoj.
Istakla je da je njen interes za dojenje počeo 2011. godine, kada je počela intenzivno raditi s majkama u klinici. Tada je primijetila da mnoge žene imaju probleme s bolovima i oštećenjima bradavica, što je motiviralo da istraži kako im pomoći. Kroz svoje dugogodišnje iskustvo zaključila je da je ključno pravilno pozicioniranje djeteta na prsa i tehnika dojenja. Ako se ta dva faktora pravilno primjenjuju, moguće je izbjeći bolove i oštećenja bradavica.
- To se događa kod mladih majki. Majki koje nemaju prethodnog iskustva sa dojenjem. Dakle, žena koje su prvi put rađale. U tom slučaju trebamo imati nekakav fokus na te žene kako bi im pomogli da ta oštećenja i te bolove nemaju jer u principu tada dojenje postaje izazovno, frustrirajuće, stresno. Bolno. Što na neki način može dovesti i do odustajanja od dojenja, navela je Perić.
Objasnila je kako ženama može pomoći u prevazilaženju izazova s početnim dojenjem, koje često uključuje bolne bradavice i oštećenja.
Istaknula je da početni period može biti vrlo težak, ali uz stručnu pomoć i ključne savjete, poput pravilnog pozicioniranja djeteta na dojku i tehnike dojenja, žene mogu lakše prebroditi te poteškoće. Podrška od strane profesionalaca, poput primalja, patronažnih medicinskih sestara i laktacijskih savjetnica, ključna je za uspješno dojenje.
Iako istraživanja pokazuju da 80 do 90% žena osjeća bol u prvim danima dojenja, a oko trećina njih odustane u prvom mjesecu, savjeti i hrabrenje mogu značajno pomoći. Ako su oštećenja bradavica ozbiljna, preporučuje se njihovo liječenje kako bi se nastavilo s uspješnim dojenjem.
- Majčino mlijeko je besplatno. Jeftino, ne košta ništa, a može učiniti čuda, premazivanjem oštećenih bradavica i bolnih bradavica sa 2-3 kapi mlijeka prije i nakon svakog podoja. Dakle, definitivno pomaže. Inače, majčino mlijeko u narodu je poznato kao popularni, narodni lijek koje se koristi za liječenje kožnih oboljenja, liječenje posjekotina, ali može biti idealno u liječenju bolnih i oštećenih bradavica. Djeluje antibakterijski, protuupalno, a neke žene odabiru i lanolin. Lanolin je zbog svojih ljekovitih svojstava jako cijenjen i preporučuju ga međunarodne savjetnice za dojenje. Isto tako djeluje regenerirajuće, dakle vlaži kožu bradavice, protivupalno djeluje i sigurno da pomože. A nije štetno za bebu, dodala je Perić.
Privilegija je biti u rađaonici
Žana Tomović iz bolnice Nevesinje ispričala je kako je od malih nogu gajila ljubav prema čuvanju djece, što je bio motiv za njen profesionalni put. Kao najstarija od četvero djece u porodici, često je čuvala i razmazila mlađu braću, što je oblikovalo njen interes za rad s djecom. Nakon srednje medicinske škole, odlučila je upisati Fakultet zdravstvenih nauka u Nišu, gdje je nastavila svoj obrazovni put ka postajanju babicom.
Osvrnula se na to kako je 15 godina kako se bavi ovim poslom uticalu na nju kao osobu.
- Smatram da je privilegija biti u rađaoni, babica i ginekologa. Mi smo tu jako odgovorni, imamo brigu o dva života, o majici, o djetetu. Uči me da mnogo trebamo cijeniti život i mnogo trebamo cijeniti ženu jer ono što žena prebrodi u toku trudnoće, u sali za porođaj, sigurno ne može nijedan muškarac. Doktori vode cijelu trudnoću, sam taj tok, ali u rađaoni smo mi najduže sa svakom porodiljom. Budemo tu i da ju držimo za ruku, da joj pričamo, objašnjavamo kako teče sam tok poroda, šta treba kada da rade i naravno u čini samog poroda je babica koja prima bebu ruke, navela je Tomović.
Žana Tomović je objasnila da je praksa stavljanja bebe odmah nakon rođenja na majčine grudi veoma važna, jer ovaj "kontakt koža na kožu" pomaže u oslobađanju oksitocina, što pokreće proizvodnju mlijeka. Osim što ovaj trenutak pomaže u stvaranju emocionalne veze između majke i bebe, također omogućava da se dojenje započne odmah. Ranije je bila praksa da se bebi određivalo vrijeme između podoja, obično svakih dva sata, dok se sada promoviše pristup "na zahtjev" - beba bi trebala biti stavljena na majčino prsa kad god poželi. Žana je također spomenula važnost zdravstvenih radnika u tim prvim danima dojenja, jer njihova podrška može značajno utjecati na uspješan početak dojenja i na to kako će sve izgledati kad majka i beba izađu iz bolnice.
- Prije svega, naša uloga je velika i ogromna i hvala vama što ste baš pokrenuli ovu temu da o ovome pričamo jer nije tabu i ne smije biti tabu, ali se o njoj puno ne govori. Krenuvši od institucija, zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika, svi se trebamo nekako malo više potruditi da ovu lošu statistiku izbjegnemo. O dojenju ne treba pričati samo u porodilištu. Trebamo ga početi u trudnoći, intenzivirati tu priču pred sami porod i maksimalno pričati poslije poroda. Da se i primarni i sekundarni nivo izjednače u tome da se otvore savjetovališta za dojenje, da se tu podstakne, da se tu majkama mnogo više priča o načinu, o dobroj praksi dojenja. To je jako bitno, istakla je ona.
Ona je spomenula da su u njenoj praksi imali žene koje nisu htjele dojiti svoju djecu, što je za nju bilo veoma teško. Međutim, kada su te žene nakon porođaja izrazile želju da pokušaju s dojenjem, ohrabrivala ih je i poticala da to pokušaju. U tom procesu, ključan je pristup "podoj po zahtjevu", gdje beba doji kad god to želi. Ovaj pristup pomaže ženama da se lakše prilagode i uspješno usmjere na dojenje, čak i ako ranije nisu imale tu sreću da odmah počnu dojiti.
- Treba znati da bebin želudac je kao veličine oraha, tako mali i ne možemo mi njega napuniti s nekom dozom drugog mlijeka. Prvo majčino mlijeko je jako bitno. U njemu su svi imunoglobini koje štite bebu i stvaraju imunitet. Hajdemo se potruditi da dojiti, evo idu epidemije gripa, vidite šta nam je Covid radio. Kad žena podoji svoju bebu pa vidi da beba spava, znači ona misli super, beba mi se najela. Pa mi opet budimo bebu ili se beba sama probudi, pa opet na grudi. A njoj kako beba više doji, njoj se laktacija povećava. I mi tu imamo savršenu priču i na kraju dobrog pacijenta koji je uspio da doji, rekla je Žana Tomović.
Podcast Oslobođena slušajte i gledajte svakog četvrtka u 20 sati na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Google Podcasts, Apple Podcasts, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM, a u 23.15 sati na O kanalu.
