Teško je biti fin? Pod hitno izbacite ove ''ljubaznosti'' iz života ako želite vratiti kontrolu

Previše ljubazno ponašanje može biti pohvalno, ali također nosi sa sobom svoje opasnosti. Dok se trudimo ugoditi drugima i izbjegavati sukobe, često zaboravljamo na vlastite potrebe i granice. Ovo može dovesti do iscrpljenosti, frustracije, i osjećaja neispunjenosti. U ovom tekstu istražit ćemo kako pretjerana ljubaznost može negativno utjecati na naše međuljudske odnose i vlastito blagostanje te kako postizanje ravnoteže može biti ključ za sretan i zdrav život.

Uvijek govorite ''da'', bez obzira na sve

Vaša uobičajena reakcija je "da" kad vas netko zamoli za nešto ili iznese neki zahtjev, bilo na poslu, od strane prijatelja ili obitelji. Vaš automatski odgovor je "da", čak i kad ne želite obaviti taj zahtjev, nemate vremena ili energije ili nemate resursa za to. U suštini, često govorite "da" bez razmišljanja jer vam izgovaranje "ne" izgleda kao da zahtijeva nadljudsku snagu. Dakle, nije riječ o tome da budete ljubazni ili da stvarno želite/možete ispuniti taj zahtjev; više se radi o izbjegavanju izgovaranja "ne". Ako niste sigurni, razmislite o tome kada ste zadnji put rekli "ne" nekome ili kada ste preuzeli nešto što vas nije pretjerano veselilo.

Ponekad možda imate poteškoća reći "ne" samo određenim osobama u svom životu, kao što su određeni članovi obitelji, ali ste pravi profesionalac u izgovaranju "ne" kad su u pitanju kolege s posla. To može više ovisiti o odnosu koji pokreće vaše sklonosti da udovoljavate drugima. Ovo može zahtijevati dodatno promišljanje o tom odnosu i razmatranje onoga što vam smeta u izgovaranju "ne", prenosi nurturingmindscounseling.com.

Izbjegavate bilo kakav sukob

Ovo ide korak dalje od izgovaranja "da"; ovdje se radi o tome da činite sve što je u vašoj moći da biste izbjegli sukob. To može izgledati i kao šutnja kad se ne slažete s nekim, uvijek pribjegavanje kompromisu kako biste izbjegli narušavanje ravnoteže ili neizražavanje svojih osjećaja kad se osjećate povrijeđeno ili nezadovoljno. To se može događati na poslu, u romantičnim vezama, ili čak u odnosima s ljudima s kojima imate prolazne socijalne interakcije. Jednostavno odete kući i nosite se s tim jer ne želite voditi tu konverzaciju.

Izbjegavate sukobe jer ne želite suočiti se s povezanom nelagodom i možda čak vjerujete da s tim ne možete nositi. Ironija je da vaš trud da izbjegnete sukob s vremenom može stvoriti više sukoba. Posebno u važnim odnosima ili u kontinuiranim socijalnim odnosima, poput odnosa s kolegama s posla, što više stvari budete gurali pod tepih, to će više izbijati na površinu. Možete stvari gurati pod tepih samo do određene mjere prije nego što počne prelijevati, i prije nego što toga budete svjesni, razgovor o partneru koji ne iznosi smeće može prerasti u raspravu o svemu što niste izražavali.

Ne tražite pomoć

Česta zabluda koju vidim kod osoba koje se bore s udovoljavanjem drugima je da ne žele opterećivati ili smetati, pa će sve raditi sami. Ako se to događa povremeno, nije veliki problem, ali ako je to dosljedan obrazac, možda vam s vremenom neće odgovarati. U suštini, toliko ste zabrinuti za osjećaje drugih ljudi da to činite na svoj račun. Završite iscrpljeni i ''sagorjeli'' jer vam je neugodno tražiti pomoć.

To možda ne mora nužno biti povezano s "prevelikom ljubaznošću"; to može biti povezano i s drugim mislima i osjećajima. Možda postoje i neke tendencije prema perfekcionizmu i osjećate da samo vi možete nešto najbolje obaviti. Ili može biti povezano s osjećajem da je traženje pomoći povezano s slabostima? Ipak, ovo može biti znak koji se grupira s drugim karakteristikama koje ukazuju na ukupni obrazac koji može ispasti kontraproduktivan.

Osjećate se odgovornima za osjećaje drugih ljudi

Ovo možda može biti teško povjerovati, ali niste odgovorni za osjećaje drugih. Očito je da način na koji komunicirate s drugima može utjecati na njih i obrnuto. Ali na kraju dana, svaka osoba odgovorna je za to kako reagira na određenu situaciju. Svaka osoba odgovorna je za suočavanje s vlastitim osjećajima, tumačenje situacije i, konačno, za svoje ponašanje na temelju tih informacija. 

Ne morate preuzimati teret odgovornosti za tuđe doživljaje. Ponekad može biti primamljivo osjećati se odgovornima za unutarnje doživljaje svojih bliskih voljenih, što vas tjera da se ponašate na neautentičan način kako biste zaštitili njihove osjećaje. I naravno, mogu postojati situacije u kojima je to opravdano, ali tema ovdje je obrazac koji konstantno stavlja vaše potrebe/osjećaje na posljednje mjesto.

Stalno se izvinjavate

 Ako se stalno ispričavate za sve i svašta, to bi mogao biti jasan znak da ste previše ljubazni. To ide dalje od samo bontona; radi se o tome da osjećate da neprestano propuštate, skloni ste biti strogi prema sebi, ne osjećate se dobro u vezi samih sebe ili imate visoka očekivanja prema sebi. Također biste mogli više cijeniti osjećaje drugih od svojih, pa neprestano osjećate potrebu za ispričavanjem. Možda automatski osjećate odgovornost kad stvari krenu po zlu, čak i kad jasno niste krivi. Bilo da stalno izgovarate "Izvinite" u osobnim odnosima, na poslu ili općenito, to bi moglo biti nešto što vrijedi razmotriti. Možda biste se trebali zapitati šta vas tjera da neprestano udovoljavate drugima.

Kao što smo vidjeli, biti previše ljubazan može imati negativne posljedice na naše fizičko i emocionalno zdravlje te međuljudske odnose. No, to ne znači da trebamo postati potpuno neosjetljivi ili bezobzirni. Umjesto toga, ključ je postizanje ravnoteže između brige za druge i brige za sebe. Postavljanje zdravih granica, znajući kada reći 'ne,' i tražeći podršku kad je potrebno, pomaže nam očuvati vlastito blagostanje. Na taj način možemo biti istinski korisni drugima, ali i sebi, stvarajući harmonične i održive odnose s okolinom.