Naučnici upozoravaju: Prijeti nam vulkanska erupcija za koju nismo spremni

Naučnici vjeruju da postoji šansa za veliku vulkansku erupciju u ovom vijeku koja bi mogla dramatično promijeniti klimu u svijetu i dovesti milione života u opasnost.

Kada je u januaru vulkan Hunga Tonga–Hunga Ha'apai eruptirao u Tihom okeanu, eksplozija je bila toliko ogromna da je cunami pogodio obale Japana, Sjeverne i Južne Amerike, a država Tonga je pretrpjela štetu koja je jednaka petini svog ukupnog BDP-a.

Analiza ledenih jezgara na Grenlandu i Antarktiku koju je uradio tim na Institutu "Niels Bohr" u Kopenhagenu otkrila je da postoji mogućnost da nas zadesi vulkanska erupcija jačine 7 – koja bi mogla biti 10 do 100 puta veća od one zabilježene u januaru.

Erupcije ove veličine u prošlosti su izazvale nagle klimatske promjene i kolaps civilizacija.

Jedan od vodećih britanskih vulkanologa upozorio je da je svijet, nažalost, nepripremljen za takav događaj.

Michael Cassidy, vanredni profesor vulkanologije na Univerzitetu u Birminghamu, rekao je za Nature kako ne postoje koordinirane akcije, niti velika ulaganja, da bi se ublažile globalne posljedice erupcije velikih razmjera, te kako to treba da se promijeni.

Zaključio je da NASA i druge agencije dobijaju stotine milijardi dolara za finansiranje planiranja "planetarne odbrane", odnosno sprječavanje da asteroid ili drugi kosmički projektil udari u zemlju.

Međutim, ne postoji globalni program posvećen zaštiti od devastacije koja bi se mogla dogoditi nakon vulkanske erupcije velikih razmjera – nešto za šta je stotine puta veća vjerovatnoća da će se desiti nego što su udari asteroida i komete zajedno.

Posljednja erupcija magnitude 7 dogodila se 1815. godine u Tambori u Indoneziji, ubivši više od 100.000 ljudi za nekoliko dana, ali su posljedice osjetili milioni širom svijeta.

Vulkan je izbacio ogromne količine pepela u vazduh da je 1815. godine postala poznata kao "godina bez leta", jer je prosječna temperatura na Zemlji pala za jedan stepen.

Ovaj negativan uticaj na globalnu klimu izazvao je široko rasprostranjene neuspjehe usjeva u Kini, Evropi i Sjevernoj Americi, dok su kiše i poplave izazvale širenje kolere širom Indije, Rusije i mnogih drugih azijskih zemalja.

Cassidy je rekao da bi u današnjem daleko naseljenijem, slična erupcija sada mogla da ubije nebrojen broj ljudi i da dovede u zastoj globalne trgovinske rute, izazivajući divlje skokove cijena i nestašice na drugom kraju svijeta.

Profesor je zamolio svjetske vlade da povećaju sredstva za planiranje katastrofa i praćenje potencijalnih prijetnji od erupcija, posebno jer se povećava vjerovatnoća erupcija velikih razmjera uslijed porasta nivoa mora i topljenja ledenih kapa.

Samo 27 posto vulkanskih erupcija od 1950. godine izmjereno je seizmometrima prema Cassidyju, koji je također rekao da možda postoje stotine ili hiljade uspavanih vulkana čije lokacije još ne znamo.

- Po našem mišljenju, nedostatak investicija, planiranja i resursa za odgovor na velike erupcije je nepromišljen, izjavio je Cassidy i dodao kako diskusije moraju početi sada.