Zašto se petak 13. smatra baksuznim? - Čak i oni koji nisu sujevjerni osjećaju strah
Petak 13./Telegraf.rs
Najjeziviji dan u kalendaru se vratio: petak 13. Tokom ove godine bit će tri “zlosretna” petka, u februaru, martu i novembru.
Ali izgleda da, bez obzira na to koliko ovih zastrašujućih petaka preživimo nepovrijeđeni, taj strašni datum i dalje izaziva nelagodu i strah od nesreće.
Ne postoji logičan razlog za strah od povremenog podudaranja dana i datuma kojim upravlja 400-godišnji ciklus gregorijanskog kalendara. Ipak, petak 13. i dalje može imati primjetne posljedice. Ponekad ih sami stvaramo u svojim mislima, na dobro i na zlo.
Zašto čak i skeptici mogu biti sujeverni
Džejn Rajzen, bihevioralna naučnica na But školi biznisa Univerziteta u Čikagu, otkrila je da sujeverja mogu uticati čak i na nevjernike. U jednoj studiji iz 2016. godine Rajzen je pokazala da i ljudi koji se izjašnjavaju kao sujeverni i oni koji se smatraju nesujevernima vjeruju da je loš ishod vjerovatniji kada su “izbaksuzirani”. Na primjer, brinu se da će izjava kako sigurno neće doživjeti saobraćajnu nesreću zapravo povećati vjerovatnoću da se to desi.
"Općenito gledano, mislim da se to dešava zato što loš ishod lakše pada na pamet i jasnije se zamišlja nakon što ih neko izbaksuzira”, objašnjava ona. “Ljudi koriste lakoću zamišljanja nečega kao pokazatelj njegove vjerovatnoće.”
Ovakav način razmišljanja može biti još izraženiji u petak 13. “Čak i ako aktivno ne vjerujem, sama činjenica da petak 13. postoji kao poznat kulturni element znači da ga razmatram kao mogućnost”, kaže ona. Kada se inače neupadljivi događaji dogode tog datuma, skloni smo ih primijetiti.
“To dodaje malo više goriva toj intuiciji, čini da djeluje istinitije, čak i kada znate da nije.”
Srećom, istraživanje Rajzen sugeriše i da izvođenje rituala koji “odbijaju” lošu sreću, poput kucanja u drvo ili bacanja soli, može imati iznenađujuće rezultate. U studiji iz 2014. godine otkrila je da ih neki ljudi koriste čak i kada aktivno ne vjeruju u njih, a kada su testirani, obje grupe su prijavile određene koristi od takvih postupaka.
“Otkrili smo da ljudi koji sami sebe izbaksuziraju ne smatraju da je loš ishod naročito vjerovatan ako kucnu u drvo”, kaže Rajzen. “Dakle, čini se da ritual pomaže u upravljanju njihovom zabrinutošću.”
Na taj način, sama svijest o sujeverjima može pomoći da se usadi osjećaj reda u svijetu punom slučajnih i nekontrolisanih briga, prema riječima Rebeke Bore, profesorice engleskog jezika na Univerzitetu u Sinsinatiju.
“Kada imate pravila i znate kako po njima igrati, sve djeluje mnogo lakše”, rekla je za National Geographic 2014. godine. U petak 13. “možda ne radimo ništa previše rizično, provjerimo ima li dovoljno goriva u autu ili slično.”
“Neki ljudi čak ostaju kod kuće, iako se statistički većina nesreća dešava upravo u kući, tako da to možda i nije najbolja strategija.”
Porijeklo naših strahova od petka 13.
Teško je utvrditi porijeklo i razvoj sujeverja. Ali Stjuart Vajz, autor i bivši profesor psihologije na Koledžu Konektikat u Nju Londonu, rekao je za National Geographic 2014. godine da naš strah od petka 13. može imati korijene u vjerskim uvjerenjima vezanim za 13. gosta na Tajnoj večeri, Judu, apostola za kojeg se vjeruje da je izdao Isusa, te raspeće Isusa u petak, dan koji je bio poznat kao dan dželata.
Kombinacija tih faktora proizvela je “neku vrstu dvostrukog udara broja 13 koji je pao na već nervozan dan”, objasnio je Vajz. Neki biblijski naučnici također vjeruju da je Eva iskušavala Adama zabranjenim voćem u petak i da je Abel ubijen od strane svog brata Kaina u petak 13.
Zanimljivo je da Španija, čini se, nije prihvatila ovu zloslutnu kombinaciju broja i dana. Tamo petak 13. nije razlog za uzbunu, već se kao najopasniji datum u godini smatra utorak 13.
Drugi stručnjaci sumnjaju na još starije korijene ovog oblika triskaidekafobije, naučnog naziva za strah od broja 13. Tomas Fernsler, saradnik naučnika za politiku u Centru za matematičko i naučno obrazovanje na Univerzitetu Delaver u Njuarku, rekao je da broj 13 “pati” zbog svog položaja nakon broja 12.
Numerolozi smatraju 12 “potpunim” brojem. Postoji 12 mjeseci u godini, 12 znakova zodijaka, 12 bogova Olimpa, 12 Herkulovih podviga, 12 plemena Izraela i 12 Isusovih apostola, prenosi Telegraf.rs.
“Povezanost broja 13 sa lošom srećom ima veze s tim što je malo izvan potpunosti. Broj postaje nemiran ili nestabilan”, primijetio je.
Numerologija također može objasniti zašto Italijani nemaju strah od petka 13., već se plaše broja 17. Rimski broj XVII može se preurediti u “VIXI”, što u prevodu s latinskog znači “moj život je završen”.
Da li je petak 13. zaista nesretan?
Koliko god proizvoljna bila, sujeverja poput straha od merdevina, crnih mačaka ili “nesretnih” brojeva izuzetno su postojana.
“Kada jednom postanu dio kulture, skloni smo ih poštovati”, objasnio je 2013. godine Tomas Gilovič, profesor psihologije na Univerzitetu Kornel u Itaki, Njujork. “Imate osjećaj da, ako ih ignorišete, iskušavate sudbinu.”
Neki ljudi, bilo iz odlučnosti ili potrebe, stisnu zube i nervozno prođu kroz dan. Drugi se zaista ponašaju drugačije u petak 13.
Možda odbijaju putovati, kupiti kuću ili reagovati na vruće berzanske dojave, a takve odluke mogu primjetno usporiti ekonomsku aktivnost, prema riječima pokojnog Donalda Dosija, historičara folklora i osnivača Centra za upravljanje stresom i Instituta za fobije, koji je za National Geographic govorio 2013. godine.
Ipak, iako se neki ponašaju drugačije tog dana, brojna istraživanja sugerišu da niko od nas zapravo ne doživljava više problema nego inače. Jedna njemačka studija iz 2011. godine pokazala je da nema razloga za strah od operacije u petak 13., jer se učestalost i ishodi zahvata ne razlikuju od drugih dana. Američke hitne službe također ne bilježe povećan broj pacijenata, pokazalo je istraživanje iz 2012. godine. Čak ni berza, gdje iracionalni strahovi mogu uticati na stvarno ponašanje, ne pokazuje slabije rezultate na petak 13.
