Zagrebačka mumija umotana najdužim pronađenim tekstom izgubljene civilizacije

U Arheološkom muzeju u Zagrebu nalazi se zbirka od oko 20 mumija, no među njima se posebno izdvaja tzv. Zagrebačka mumija. Ono što je čini jedinstvenom nije samo njen drevni egipatski izvor, već i činjenica da je bila obavijena lanenim povojem ispisanim etrurskim jezikom – najdužim tekstom na tom jeziku koji je ikada otkriven.

Mumija je 1862. godine stigla u Narodni muzej u Zagrebu (danas Arheološki muzej), a prethodno ju je u Egiptu kupio Mihael Barić, negdje između 1847. i 1848. godine. Prvobitno je mumija bila čuvana u Beču, no Barić ju je kasnije poklonio muzeju u Zagrebu.

Istraživanjem je otkriveno da mumija pripada ženi staroj između 30 i 40 godina, visokoj 152 cm, a njeno tijelo bilo je umotano u povoje ispisane etrurskim jezikom. Tekst na povojima nazvan je „Liber linteus Zagrebiensis” ili „Zagrebačka lanena knjiga” i predstavlja zaseban arheološki spomenik. Ovaj tekst sadrži čak 1130 riječi, no i dalje ostaje misterija, jer je etrurski jezik nedovoljno dešifrovan zbog nedostatka izvora.

Iako je ova knjiga bila umotana oko egipatske mumije, ostaje nejasno kako je došlo do ovog neobičnog spoja kultura. Pretpostavlja se da su Etrurci u jednom trenutku živjeli u Egiptu, pa je tako moguće da je knjiga donijeta iz njihove domovine kao dio zajednice koja je emigrirala.

Zanimljivo je i to što su Etrurci, premda su prihvatili egipatske pogrebne običaje poput mumifikacije, očuvali svoje rituale, što dokazuje postojanje ovog jedinstvenog teksta. Zagrebačka mumija je 1998. godine podvrgnuta restauraciji kako bi se sačuvala od daljnjeg propadanja, a datovana je pomoću C14 metode na 390. godinu prije nove ere.