Postoje geološki dokazi da je svijet pretrpio kišu koja je padala dva miliona godina

amislite dan u kojem kiša ne prestaje padati. Sada to zamislite tokom perioda od milion do dva miliona godina – dobrodošli u Karnianski pluvijalni događaj, razdoblje u Zemljinoj povijesti kada su česte padavine postale pravilo, a ne izuzetak, piše IFLScience.

Ovaj kišni period počeo je prije oko 232 miliona godina i označio je kraj sušnog perioda na našoj planeti. U to vrijeme, svi kontinenti su bili spojeni u superkontinent Pangeu, koji je već bio sklon jakim monsunima. Prema paleoekološkom istraživaču Paulu Wignallu, temperatura mora tada je bila slična "vrućoj supi", što je stvaralo idealne uvjete za monsunsku klimu.

Ali šta je uzrokovalo da stvari postanu još vlažnije? Neki naučnici sugeriraju da su za to krive velike vulkanske erupcije na području Wrangellia Terana, koje se danas proteže duž obala Aljaske i Britanske Kolumbije. Vulkanske erupcije mogu značajno utjecati na nivo vodene pare u atmosferi, što se dogodilo i nakon nedavne erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai vulkana.

Geonaučnik Jacopo Dal Corso proučavao je geokemijske tragove erupcija Wrangellije i otkrio da su one imale ogroman utjecaj na globalnu klimu. Velike količine stakleničkih plinova poput ugljen-dioksida dovele su do naglih skokova globalnog zagrijavanja, što je, uz povećanu vlažnost, izazvalo dugotrajne kiše.

Jedna od posljedica ovog razdoblja obilnih kiša bila je pojačana stopa izumiranja, posebno među morskim organizmima poput amonoida i konodonta. Ipak, upravo to izumiranje otvorilo je prostor za razvoj novih oblika života, a dinosauri su se pokazali kao najveći dobitnici. Nakon velikih izumiranja biljaka i biljojeda, dinosauri su se brzo proširili i dominirali ekosistemima širom svijeta.

Prvi dokazi o Karnianskom pluvijalnom događaju pojavili su se osamdesetih godina prošlog vijeka, zahvaljujući britanskim geolozima Alastairu Ruffellu i Michaelu Simmsu. Ruffell je otkrio sivi sloj stijene unutar crvenog kamena u Somersetu, što je ukazivalo na prijelaz iz sušnog u izrazito vlažno razdoblje. Iako njihova teorija u početku nije bila prihvaćena, s vremenom su novi dokazi počeli potvrđivati njihovu hipotezu.

Danas, Karnianski pluvijalni događaj postao je toliko popularno polje istraživanja da se čak održavaju konferencije posvećene ovoj temi. Ovaj događaj nam još jednom pokazuje koliko klimatske promjene mogu oblikovati evoluciju života na Zemlji.