Novo istraživanje: Unos ultraprerađene hrane drastično povećava rizik od smrti

 ultraprerađena hrana/
ultraprerađena hrana
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ljudi oboljeli od raka koji konzumiraju mnogo ultraprerađene hrane mogli bi imati gotovo 60 posto veće izglede da umru od svoje bolesti, sugeriše  novo istraživanje.Oni s najvećim unosom imali su daleko veću vjerovatnoću da će umrijeti ranije od onih koji su je konzumirali najmanje, otkrili su istraživači u Italiji.

Ultraprerađena hrana povezuje se s lošim zdravljem, uključujući povećani rizik od pretilosti, srčanih bolesti, raka i rane smrti. Primjeri ultraprerađene hrane uključuju sladoled, prerađeno meso, čips, masovno proizveden hljeb, neke žitarice za doručak, keksi, mnoga gotova jela i gazirana pića.

Ultraprerađena hrana često sadrži visoke nivoe zasićenih masti, soli, šećera i aditiva, što prema stručnjacima ostavlja manje mjesta u prehrani ljudi za hranjivije namirnice. Takođe obično uključuju aditive i sastojke koji se ne koriste kada ljudi kuvaju sami, poput konzervansa, emulgatora te vještačkih boja i aroma.

Novo istraživanje objavljeno je u časopisu Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention, glasilu Američkog udruženja za istraživanje raka. Istraživači su od 2005. do 2022. pratili 24.325 ljudi koji su na početku studije imali 35 ili više godina i živjeli u južnoj italijanskoj regiji Molise.

Unutar te grupe, 802 ljudi koji su preživjeli rak (476 žena i 326 muškaraca) ispunili su detaljne upitnike o svojoj prehrani na početku istraživanja. Stručnjaci su potom izračunali unos ultraprerađene hrane i pića prema težini konzumiranoj svakog dana, a posmatrali su i kalorije.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Znatno veća smrtnost

Ljudi su zatim podijeljeni u tri grupe na osnovu težinskog omjera količine ultraprerađene hrane koju su konzumirali, pri čemu su istraživači takođe uzeli u obzir faktore kao što su pušenje, indeks tjelesne mase, vježba, istorija bolesti, vrsta raka i ukupni kvalitet prehrane.

Studija je otkrila da je tokom prosječnog razdoblja praćenja od 14,6 godina zabilježen 281 smrtni slučaj među 802 osobe koje su preživjele rak.

Oni u trećini s najvećim unosom ultraprerađene hrane imali su 48 posto višu stopu smrtnosti od bilo kojeg uzroka i 59 posto višu stopu smrtnosti od raka u poređenju s onima u najnižoj trećini.

Veći kalorijski udio ultraprerađene hrane pokazao je slične rezultate za smrtnost od raka, ali ne i za druge uzroke.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

“Tvari uključene u industrijsku preradu hrane mogu ometati metaboličke procese, poremetiti crijevnu mikrobiotu i podstaknuti upalu. Kao rezultat toga, čak i kada ultraprerađena hrana na papiru ima sličan kalorijski sadržaj i nutritivni sastav u poređenju s minimalno prerađenom ili ‘prirodnom’ hranom, ona bi i dalje mogla imati štetniji učinak na tijelo”, rekla je Marialaura Bonaccio iz Odjeljenja za epidemiologiju i prevenciju pri institutu IRCCS Neuromed u Italiji.

Ima poveznica

Bonaccio i kolege takođe su posmatrali načine na koje prerada u ultraprerađenoj hrani može uticati na tijelo, uključujući ispitivanje upalnih, metaboličkih i kardiovaskularnih biomarkera kod ljudi u studiji.

“Ovi rezultati sugerišu da pojačana upala i povišen broj otkucaja srca u mirovanju mogu djelimično objasniti poveznicu između veće konzumacije ultraprerađene hrane i povećane smrtnosti te pomoći u razjašnjavanju toga kako sama prerada hrane može pridonijeti lošijim ishodima među onima koji su preživjeli rak”, rekla je.

Tim je takođe ispitao podatke za sedam specifičnih grupa ultraprerađene hrane kao što su pića zaslađena šećerom, vještački zaslađivači i žestoka pića; prerađeno meso te slane grickalice i slana jela. Neke grupe hrane bile su povezane s višom smrtnošću, a druge nisu pokazale jasan obrazac.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

“Glavna poruka za javnost je da je ukupna konzumacija ultraprerađene hrane daleko važnija od bilo koje pojedinačne stavke. Fokusiranje na prehranu kao cjelinu i smanjenje ultraprerađene hrane uopšteno te usmjeravanje konzumacije prema svježim, minimalno prerađenim, domaćim namirnicama najsmisleniji je i najkorisniji pristup zdravlju. Praktičan način da se to učini je provjera etiketa: hrana s više od pet sastojaka, ili čak samo jednim prehrambenim aditivom, vjerovatno je ultraprerađena”, zaključila je Bonaccio, prenosi Index.