Koliko je koštala proizvodnja stećaka i šta je toliko misteriozno oko njihove simbolike?
Foto: Dino Džino/ Wiki Commons
Unuk čuvenog bh. pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara, Gorčin Dizdar, bio je gost novog izdanja podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom. Historijski istraživač i jedan od vodećih poznavalaca srednjovjekovne kulture stećaka u BiH podijelio je svoja razmišljanja o ovom jedinstvenom kulturno-umjetničkom fenomenu. Dizdar, koji je doktorirao na temu stećaka na Univerzitetu York u Torontu, trenutno je predsjednik Upravnog odbora Fondacije "Slovo Gorčina", koja se bavi promocijom Makovog stvaralaštva i kulturne scene Stoca i Hercegovine.
Njegova istraživanja, koja su obuhvatila historiju religije i umjetnosti, omogućila su mu da traži odgovore na "zagonetku stećaka" iz različitih perspektiva.
Dizdar smatra da je umjetnost stećaka i dalje nedovoljno istražena. "Još uvijek je po meni to osnovno pitanje simbolike, odnosno umjetnosti stečaka, mislim da je još uvijek misterija. Jer mi imamo u jednoj, ako gledamo u evropskim okvirima, zabačenoj dosta zemlji, relativno na granici između katoličanstva i pravoslavlja, odjednom to da se pojavljuje ta monumentalna skulptura, ti stećci. Ja uvijek spominjem koliko je to teško stvoriti. " istakao je.
Dodao je da su stećci, kojih danas ima oko 80.000, vjerojatno nekada brojali preko 100.000. Objasnio je i izazov njihove izrade: "I dan danas imam mog dobrog prijatelja Adisa Fejzića, skulptora. S njim treba možda razgovarati. On pravi neku vrstu savremenog stećka. Pitao sam ga i rekao mi je - samo jedan komad kamena te veličine sa današnjom tehnologijom je nekih deset hiljada maraka. Možete zamisliti koliko je to bilo kad počnemo od te cijene, energije, da se stvori jedan takav spomenik."
Za razliku od zapadne Evrope, gdje su u to vrijeme dominirali renesansa i plastična skulptura, umjetnost stećaka je vrlo specifična. "Ja vjerujem da je to bilo svjesno, da je to bio stil, da je to bila jedna duboko duhovna i, oprezno koristit ću riječ, konzervativna sredina, u smislu da se držala tog principa prvobitnog kršćanstva koje je zabranjivalo figuralnu umjetnost. Rani kršćani su bili protiv rimske umjetnosti i smatrali su to idolopoklonstvom... Vrlo malo paralela nalazimo u tadašnjoj Evropi." objasnio je Dizdar.
Prema njegovim istraživanjima, motivi na stećcima najviše podsjećaju na rano kršćanstvo i kulturu Kavkaza, uključujući Armeniju, Gruziju i Dagestan. "Po meni je to najbliže nekom ranom kršćanstvu i oblasti Kavkaza, što onako na prvu možda zvuči egzotično, šta je, otkud sad Kavkaz, međutim imamo tamo jednu bogatu kulturu od Armenije, Gruzije, pa čak i tamo sjeverno od Kavkaskih planina, Dagestan, vrlo slične motive, vrlo slične tehnike." zaključio je Dizdar.
Više o ovoj ali i drugim temama gledajte u novoj epizodi podcasta ''O prostoru sa Zecom i Vukom''
