Jupiter je planeta koja uopće nema površinu, evo kako je to moguće

Jupiter je planeta koja nema čvrsto tlo – nema površinu po kojoj bi mogli hodati ili na kojoj bi se mogao spustiti svemirski brod, poput travnjaka ili zemlje na Zemlji. Ali, ako Jupiter nema površinu, šta onda ima? Kako može opstati?

Čak i za astrofizičare, koncept svijeta bez površine teško je shvatiti. Ipak, mnogo toga o Jupiteru ostaje misterija, čak i dok NASA-ina robotska letjelica Juno ulazi u devetu godinu orbitiranja ovog neobičnog planeta.

Jupiterova masa je dva i po puta veća od mase svih drugih planeta Sunčevog sistema zajedno, čineći ga najvećim planetom. Jupiter, peta planeta od Sunca, nalazi se između Marsa i Saturna. Po veličini, u njega bi moglo stati više od 1.000 Zemlji, sa dodatnim prostorom. Za razliku od unutrašnjih planeta Sunčevog sistema koje su građene od čvrstog, stjenovitog materijala, Jupiter je gasni div sa kompozicijom sličnom Suncu, divlja, olujna kugla plina. Na njemu se mogu zabilježiti vjetrovi od preko 640 kilometara na sat, što je oko tri puta brže od najjačih uragana na Zemlji.

Dok se na Zemlji, s dubinom u atmosferu, pritisak povećava dok ne naiđemo na čvrstu površinu, na Jupiteru se dešava nešto drugačije. Atmosfera Jupitera, pretežno sastavljena od vodonika i helija, postaje sve gušća dok idemo dublje. Pritisak je toliko ogroman da bi ljudsko tijelo bilo smrskano, nalik pritisku na dnu okeana, ali okružen plinom.

Na dubini od oko 1.600 kilometara, vrući i gusti gas počinje se ponašati poput tečnog vodonika, stvarajući ono što se može smatrati najvećim okeanom u Sunčevom sistemu – okeanom bez vode. Na daljoj dubini od oko 32.000 kilometara, vodonik postaje nalik tečnom metalu, rijetkoj materiji koju su naučnici tek nedavno uspjeli reprodukovati u laboratorijama.

Na kraju, stigli bismo do jezgre Jupitera. Međutim, jezgro Jupitera nije čvrsto, već je najvjerovatnije mješavina tečnih i možda čvrstih materijala pod ekstremnim pritiskom. Pritisak u jezgru je nevjerovatnih 100 miliona atmosferskih pritisaka na Zemlji, a temperatura doseže 20.000 stepeni Celzijusa, što je tri puta toplije od površine Sunca.

Iako je Jupiter negostoljubiv za život kakav poznajemo, njegova prisutnost možda je ključna za postojanje života na Zemlji. Jupiterov snažan gravitacioni uticaj djeluje kao štit, usmjeravajući komete i asteroide koji bi mogli završiti na Zemlji i izazvati katastrofe. Upravo je Jupiter, u određenoj mjeri, zaštitnik unutrašnjih planeta Sunčevog sistema.

No, dok Jupiter nije pogodan za život, jedno od njegovih mjeseca, Evropa, moglo bi biti naše najbolje mjesto za potragu za vanzemaljskim životom. NASA-in istraživački brod Europa Clipper, koji polazi u oktobru 2024., planira oko 50 prolazaka pored ovog mjeseca kako bi istražio njegove ogromne podzemne okeane. Udaljenost Jupitera od Zemlje znači da ćemo morati pričekati do 2030. godine na prve podatke, piše ScienceAlert.