Genetska istraživanja potvrdila - Kristofor Kolumbo je bio jevrej Sefard

Kristofor Kolumbo, poznati istraživač iz 15. stoljeća, bio je sefardski Jevrej iz Zapadne Evrope, tvrde španski naučnici nakon dugogodišnje DNK analize koja je napokon riješila vijekovima staru misteriju.

Kolumbovo porijeklo i mjesto njegovog konačnog počivališta već dugo su predmet sporenja među raznim zemljama. Ovaj kontroverzni moreplovac, koji je predvodio špansko-finansirane ekspedicije od 1490-ih godina, otvorio je put za evropska osvajanja Amerike.

Dok su mnogi povjesničari vjerovali da je Kolumbo potekao iz Đenove u Italiji, druge teorije sugerirale su da je mogao biti španski Jevrej, Grk, Bask, Portugalac ili Britanac.

Kako bi razriješili ovu zagonetku, tim istraživača, predvođen forenzičkim stručnjakom Miguelom Lorenteom, proveo je 22-godišnje istraživanje testirajući uzorke ostataka pokopanih u Seviljskoj katedrali. Ti ostaci su dugo smatrani posljednjim počivalištem Kolumba, iako su postojale suparničke tvrdnje o mjestu njegovog ukopa.

DNK uzorci su upoređeni s onima poznatih rođaka i potomaka, a rezultati su objavljeni u dokumentarnom filmu pod nazivom "Kolumbova DNK: Pravo porijeklo" na španskoj nacionalnoj televiziji TVE.

"Imamo DNK Kristofora Kolumba, veoma djelomičnu, ali dovoljnu. Također imamo DNK njegovog sina, Hernanda Kolóna," izjavio je Lorente u programu. "I u Y hromosomu (muškom) i u mitohondrijskoj DNK (prenosi se preko majke) Hernanda postoje karakteristike koje su kompatibilne s jevrejskim porijeklom."

Prije nego što su katolički monarsi Isabella i Ferdinand naredili Jevrejima i muslimanima da pređu na katoličanstvo ili napuste Španiju, u toj zemlji je živjelo oko 300.000 Jevreja. Mnogi od njih su se potom naselili širom svijeta, a izraz "sefardski" potiče od hebrejske riječi "Sefarad", što znači Španija.

Iako su analizirali 25 potencijalnih mjesta, Lorente tvrdi da su mogli sa sigurnošću potvrditi samo da je Kolumbo rođen negdje u Zapadnoj Evropi.

Istraživanje je također potvrdilo da ostaci u Seviljskoj katedrali pripadaju Kolumbu, čime su otklonjene sumnje o tome gdje su njegovi posmrtni ostaci završili.

Kristofor Kolumbo preminuo je u Valjadolidu 1506. godine, ali je izrazio želju da bude sahranjen na otoku Hispaniola, koji danas dijele Dominikanska Republika i Haiti. Njegovi posmrtni ostaci prebačeni su na taj otok 1542. godine, a zatim u Kubu 1795., nakon čega su, kako se dugo vjerovalo, 1898. konačno preneseni u Sevilju.

Iako je istraživanje bilo izazovno zbog velike količine podataka, Lorente je izjavio da je "rezultat gotovo apsolutno pouzdan."