Nvidia razmatra povećanje proizvodnje H200 čipova
Globalna potražnja za takvim akceleratorima snažno je porasla zbog ubrzanog ulaganja u podatkovne centre i AI infrastrukturu, posebice u sektorima internetskih platformi, financija i istraživanja. Istodobno, američka izvozna ograničenja postala su važan instrument tehnološke politike prema Kini, s ciljem kontrole pristupa najnaprednijim računalnim kapacitetima.
Nvidia razmatra povećanje proizvodnih kapaciteta za svoj AI čip H200 zbog snažne potražnje kineskih kompanija. Vijest dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da će GPU biti odobren za izvoz prema odabranim tvrtkama u Kini.
Potražnja za procesorom trenutačno premašuje razinu proizvodnje koju Nvidia može isporučiti, zbog čega tvrtka procjenjuje dostupne opcije. Među kompanijama koje su, prema navodima, zainteresirane za velike narudžbe nalaze se Alibaba i ByteDance, vlasnik TikToka. Kineske vlasti još uvijek nisu odobrile kupnju tih čipova domaćim tvrtkama. Prošlog je tjedna predsjednik Trump otkrio da će Nvidiji biti dopušten izvoz čipova prema odobrenim kineskim kompanijama, čime je preokrenuta ranija zabrana.
Prema novom aranžmanu, prodaja tih jedinica Kini podlijegat će nametu od 25 posto koji uvode američke vlasti. U objavi na društvenim mrežama Trump je naveo kako je kineski predsjednik Xi Jinping pozitivno reagirao na tu odluku. Ipak, pristup čipovima vjerojatno će biti ograničen od strane vlasti u Pekingu, budući da Kina potiče domaće tvrtke na korištenje domaćih alternativa.
Nvidia H200 temelji se na arhitekturi Hopper i predstavlja nadogradnju modela H100, s naglaskom na znatno veću propusnost memorije i poboljšane performanse za treniranje i izvođenje velikih jezičnih modela. Čip koristi HBM3e memoriju, što mu omogućuje učinkovitije rukovanje ekstremno velikim skupovima podataka, ključnima za generativnu umjetnu inteligenciju i naprednu analitiku.
Globalna potražnja za takvim akceleratorima snažno je porasla zbog ubrzanog ulaganja u podatkovne centre i AI infrastrukturu, posebice u sektorima internetskih platformi, financija i istraživanja. Istodobno, američka izvozna ograničenja postala su važan instrument tehnološke politike prema Kini, s ciljem kontrole pristupa najnaprednijim računalnim kapacitetima.
Kina paralelno intenzivno ulaže u razvoj vlastitih AI čipova kroz kompanije poput Huawei Technologiesa i SMIC-a, nastojeći smanjiti ovisnost o zapadnim dobavljačima. Takva dinamika dodatno pojačava tržišnu neizvjesnost i stvara pritisak na proizvođače poput Nvidije da balansiraju između regulatornih ograničenja i snažne globalne potražnje. Dugoročno, odluke o proizvodnji i izvozu H200 čipova mogle bi imati značajan utjecaj na globalni AI ekosustav, konkurentnost kineskih tehnoloških tvrtki i tempo razvoja naprednih AI sustava.
