Travnjak ili prirodna livada: Šta je pametnije rješenje za savremen vrt?
Zimzelena vinka
Travnjak je funkcionalno najvažniji dio vrta. Po njemu se može hodati, igrati, ležati, družiti i igrati sa djecom. Zbog toga je važno da bude bez biljaka, prazan i lociran bliže prostorijama u kojima se najviše boravi jer se često smatra dnevnom sobom na otvorenom.
Uslov za kvalitetan, svestrano upotrebljiv travnjak je da bude zasnovan na sunčanom dijelu vrta. Tlo za travnjak treba da je ocjedito, hranjivima bogato i plodno dubine najmanje 15 do 20 cm.
Vrijeme i novac
Ako toga nema, na licu mjesta treba nabaviti plodnu zemlju, koja je sve skuplja, pa je važno prilikom zemljanih radova uvijek sačuvati gornji, tamniji sloj plodne zemlje, jer dobro dođe za zasnivanje travnjaka, povrtnjaka i cvjetnih gredica. Travnjak se može zasnovati sjetvom ili travnim busom. Jeftinije je sjetvom. Za sjetvu se koriste parkovske smjese, koje se mogu nabaviti u vrtnim centrima. Sije se 25 do 50 g/m2. Ne treba vjerovati natpisu da je smjesa za sjenu, jer u sjeni nikada ne može biti dobar travnjak. Tlo treba dobro pripremiti, usitniti, poravnati i posijati travu, te iza sjetve povaljati ili lopatama pritisnuti da zemlja nalegne na sjeme. Ukoliko nastupi suša, novozasnovani travnjak treba redovito i pažljivo zalijevati kišenjem, jer su mlade biljčice osjetljive na sušu.
Travnjak zahtijeva intenzivno održavanje, prije svega košenje, zalijevanje, prihranjivanje, prozračivanje, a za sve to treba vremena i novaca. Zbog toga sam u naslovu i napisala - da li travnjak ili i prirodna livada? Zašto? Ukoliko posjedujete veću površinu zemljišta, uputno i ekološki opravdano je koristiti je tako da pod travnjakom bude ona neophodna površina, za svakodnevnu upotrebu, a ostalu ostavite pod prirodnom livadom, jer naše prirodne livade su najbolje i najljepše rješenje, kako u ekološkom, tako i u estetskom i korisnom smislu.
Na livadu možete posaditi voćke, pa je tako bolje iskorišten prostor. Naše prirodne livade su biološki raznolike da je šteta kvariti taj ambijent. Znam iz iskustva da mnogi ljudi, naročito za vikendice, kupe dosta zemlje, povade stabla, poravnaju zemlju i zasnuju travnjak na cijeloj površini. Time se dobije veliki travnjak, ali i velika obaveza, ukoliko želimo da on bude u top formi.
Bolje je oko 500 m2 koristiti kao travnjak, povrtnjak i cvjetnjak, što je nekako dovoljna i optimalna površina za te namjene, za ljude koji vole da se bave vrtom. Ostalu površinu, kao što sam napomenula, ostaviti pod voćkama i prirodnom livadom, koja se kosi svega jednom ili dvaput godišnje, da bi se biljke osjemenile i da bi livada bila što bogatija po sadržaju. Za dostupnost pojedinim dijelovima vrta se može pokositi staza. To su savremeni načini održavanja većih vrtova.
Ljekovito bilje
Zašto je to dobro i opravdano? Zato što je tako manje posla, a u livadi možemo uživati i brati mnogo ljekovitog, pa i jestivog bilja u toku cijele godine. To govorim iz vlastitog iskustva, jer sam oduševljena mojom livadom na kojoj od ranog proljeća, pa sve do jeseni, berem ljekovito bilje za čaj ili za salatu. Ovaj puta ću se ograničiti na ono što sam u ovogodišnjem ranoproljetnom izboru našla i većinu brala i fotografirala, pa to možete vidjeti na priloženim fotografijama. U razvijenim zemljama, koje su se ponosile engleskim travnjakom, danas se prodaju sjemena za zasnivanje prirodnih livada. Na tim, kao i na našim prirodnim livadama, rastu mnoge biljke koje su hrana pčelama, pa su tako važne za preživljavanje pčela, tih najvažnijih oprašivača, tu dolaze i leptiri, ptice i drugi životinjski svijet koji oplemenjuje ambijent.
Ali, da se vratim onome što sam brala zadnje dvije sedmice u mome vrtu - jagorčevina, podbjel, ljubičice, plućnjak, pčelinja ljubica (matičnjak), maslačak za salatu, uživala u plavim cvjetovima zimzelenih vinki, novoj samonikloj sadnici jele, dugim granama forzicija sa procvjetalim žutim cvjetovima, a pčele i ja uživale smo i u cvjetovima visibaba, šafrana, narcisa, ljubičica. “Vrt treba da je savršen sklad čovjeka i prirode” (Peter Altmann).
