Prirodni čistač organizma: Svježe kruške jedite s jakim sirevima i salatama
Izvrstan su dodatak jelima od divljači i patke
Dragi moji čitatelji, ne znam znate li, ali većina manjih gradova u Bosni i Hercegovini ima svoj pijačni dan, kada je bogatstvo štandova na gradskim pijacama najveće i kada dolazi najveći broj prodavača da ponudi svoje proizvode. U Travniku je to četvrtak, a u okolnim gradovima Bugojnu, Donjem Vakufu, Vitezu naravno neki drugi dan, tako da trgovci mogu obići svako mjesto i tijekom tog dana privući i najveći broj kupaca. To nije običaj u velikim gradovima, gdje uvijek ima dovoljno mušterija koje uslijed zakona potražnje i ponude osiguravaju posao za dovoljan broj trgovaca i tako to ide.
Ja sam odrastao u Osijeku, koji nema pijačni dan i, ako bi se trebao odabrati neki, to bi sigurno bili dani vikenda, tako da mi je ta groznica četvrtka u Travniku uvijek bila potpuna egzotika i dan-danas kada planiram put u Travnik, ako mogu, odaberem da sam četvrtkom u čaršiji i da mogu do pijace, trebalo mi nešto ili ne. U svakom slučaju, četvrtak je pravi dan za biti u Travniku i, ako nekom od prijatelja želite pokazati grad, onda je to najbolje upravo tada. Vikend usred tjedna, moglo bi se reći.
72 vrste u BiH
Svako ljeto, svaki četvrtak isti, Ivana i ja idemo s bakom i dedom na pijacu. Baka i ja kupujemo, deda i Ivana nose stvari u auto, na kraju nam deda kupi balone u obliku zeca i sve je savršeno. Na toj pijaci sam prvi put probao borovnice, ali ih ne povezujem s njom, s travničkom pijacom povezujem kruške.
Znam da je bilo ljeto i da je bilo toplo i da smo već kupili borovnice i šumske jagode, ja sam znao da ću praviti sladoled, a baka je kupovala kruške. Ja sam komentirao kako su male i šta će nam kruške pored jagoda, a baka mi je rekla: “To su petrovače, to su ti prve, rane kruške i njih deda najviše voli. U jesen ih ima puno pa dosade, a ove traju 10-ak dana i najbolje su...”. I dan-danas kad vidim te malene, rane kruške, sjetim se tog komadića filma od prije 40 godina i bake koja kupuje dedi njegove omiljene kruške. Naravno da ih kupim svake godine čim ih vidim, a ako se to još desi četvrtkom na travničkoj pijaci, onda ih malo i suzama posolim.
Kruške, lat. Pyrus, pripadaju porodici ruža, lat. Rozaceae, kao i srodne im jabuke i dunje. S obzirom na to da postoji više od 3.000 sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu, kao i vremenu sazrijevanja te dužini skladištenja. U Bosni i Hercegovini rastu 72 priznate vrste krušaka. Općenito plod kruške ima veće okruglo dno koje se sužava prema vrhu peteljke, a ovisno o sorti tanka kora može biti žute, zelene, smeđe, crvene boje ili kombinacija navedenih boja. Meso kruški je slatko i bogato sokom, dok mu je tekstura mekana i lagano zrnata. Neke kruške, kao što su nashi kruške, koje se sada mogu naći i u našim dućanima, jako liče na jabuke, ali se od njih razlikuju upravo po zrnatosti mesne teksture. Sredina ploda, kao i kod jabuke, sadrži nekoliko sjemenki. Kruške su, kao i većina voća koje konzumiramo, kritosjemenjače, što znači da im se sjemenka u cvijetu nalazi u tučku, skrivena je, a kada cvijet pretvori u plod, sjemenka se nalazi unutar ploda. Razne sorte krušaka dostupne su cijele godine iako je prava sezona od kolovoza do listopada.
Kruške su bogate prehrambenim, odnosno dijetalnim vlaknima. Prehrambena vlakna ranije nismo spominjali u našim pričama pa sada koristim priliku da vam ih malo približim jer imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja i obavezno trebaju biti zastupljena u prehrani. Prehrambena vlakna nalaze se u namirnicama biljnoga podrijetla, dok ih meso, mlijeko i jaja gotovo i ne sadrže. Po svome sastavu to su složeni ugljikohidrati. Vlakna se dijele na topiva i netopiva. Topiva vlakna se u dodiru s vodom otapaju, ne bubre, ali postaju želatinozna. Izvrsna su hrana za dobre bakterije u crijevima. Imaju važnu ulogu jer usporavaju apsorpciju glukoze i snižavaju razinu štetnoga LDL kolesterola u krvi te imaju sposobnost apsorpcije raznih štetnih tvari. Najviše ih ima u voću i povrću.
Netopivih vlakana najviše ima u mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ali i u mnogobrojnome voću i povrću. Iako vlakna imaju složeno i višeznačno djelovanje, ukratko se može reći kako topiva vlakna pomažu reguliranje kolesterola i šećera u krvi, dok netopiva vlakna pomažu poboljšanje probave. Obje vrste vlakana s više aspekata blagotvorno djeluju na zdravlje probavnog sustava, potiču razvoj zdrave crijevne mikroflore, povoljno djeluju na kožu, olakšavaju mršavljenje jer bubre i pružaju dugotrajan osjećaj sitosti, usporavaju apsorpciju šećera u krv, sadrže malo kalorija pa je zbog svega toga potreba za hranom mnogo manja, sprečavaju nastanak raznih kroničnih i opasnih bolesti, kao što su dijabetes, srčanokrvožilne bolesti, pretilost, zatvor stolice, hemoroidi, pa čak i neke vrste raka, osobito debeloga crijeva.
Nakon jedenja kruški se ne savjetuje pijenje vode jer to kod ljudi zdrave probave može izazvati proljev, kao i kompot od svježih ili sušenih krušaka, ali je to istovremeno razlog zašto su kruške prvi odabir koji će vam savjetovati u slučaju opstipacije. Naravno, ako imate ozbiljne probleme sa probavom i izostanak stolice, nemojte očekivati da će se to riješiti već nakon prve šalice čaja, ali možete biti sigurni da ako kruške uvrstite u redovnu prehranu, već nakon 2 tjedna biste mogli očekivati pozitivne rezultate.
Kruške čiste organizam i pomažu pri skidanju kilograma. Budući da povoljno djeluje na probavu, kruška je voće koje se preporučuje u periodu kada želite skinuti višak kilograma. Kako ranije rekoh, kruška na 100 grama sadrži 58 kalorija i pripada skupini namirnica niskog kalorijskog indeksa. Dugotrajno će vas zasititi i tijelu priskrbiti zdravu energiju, bez debljanja i oscilacije u razini inzulina. Ujedno, bogata je prirodnim sastojcima koji potiču izlučivanje viška tekućine i toksina iz organizma, što je jako važno. Zahvaljujući flavonoidima, kruška je izvrstan borac protiv dijabetesa, osobito tipa 2. Povoljno utječe na razinu šećera u krvi, održavajući je stabilnom.
Kruška štiti srce i krvne žile, smanjuje razinu štetnog kolesterola te pomaže organizmu u prevenciji moždanog i srčanog udara. Novije studije potvrđuju da kruška može pomoći ojačati imunitet i povoljno djelovati na ublažavanje upalnih procesa u tijelu, budući da posjeduje snažan antioksidans kvercetin. On se nalazi u kori, pa nastojte konzumirati organske i kemijski netretirane kruške s korom. Ovaj antioksidans zaslužan je i za prevenciju Alzheimerove bolesti.
Ovo ukusno voće pronašlo je svoje mjesto i na listi namirnica koje štite od karcinoma. Fitonutrijenti kojima kruška obiluje pokazali su pozitivno djelovanje na zaštitu organizma od karcinoma pluća, jednjaka, želuca i crijeva. Kruška je bogata i beta-karotenom, provitaminom vitamina A, snažnim antioksidansom koji je zaslužan za zaštitu i normalnu funkciju kože i sluznice. Prirodno štiti kožu od vanjskih utjecaja te je odgovoran za stvaranje pigmenta melanina u koži. Tri do četiri kruške na dan smanjuju rizik od degeneracije žute pjege ili makularne degeneracije, tipičnog oboljenja u starijih osoba.
Ovo voće prirodna je zaštita dobrog vida, pa je iskoristite za jelo ili pripremu ukusnih ljetnih napitaka i svježe cijeđenih sokova u kojima može uživati cijela obitelj. Kruška se nalazi u grupi voća koje je hipoalergeno, pa je izvrstan izbor i za alergičare i to je upravo razlog zašto se kruške uz banane savjetuju kao prvo voće koje se treba davati bebama kada prelaze na krutu hranu. Kruške su pokazale i učinkovito djelovanje kod snižavanja tlaka zbog ljekovitog djelovanja antioksidansa glutationa, koji smanjuje i rizik od pojave moždanog udara.
Kruškovača i viljemovka
Ukoliko ih jedete svježe, ostavite koru koja je najbogatija dijetalnim vlaknima. Svježe možete konzumirati samostalno ili u kombinaciji s jakim sirevima, poput gorgonzole, parmezana, stiltona ili roqueforta.
Također su izvrstan dodatak jesenskim i zimskim salatama. Iako se svježe kruške u većini slučajeva ne gule, prije kuhanja to se obavezno čini. S obzirom na to da kruške nakon guljenja brzo mijenjaju boju, potrebno im je površinu natrljati limunovim sokom ili ih staviti u limunom zakiseljenu vodu.
Za poširanje cijelih krušaka ogulite ih i ostavite s peteljkom, a zatim kuhajte u crvenom vinu s dodatkom cimeta, klinčića i limunove korice. Kruške možete puniti orašastim plodovima, kao i jabuke, te pripremiti zanimljiviju vrstu tufahija. Za kuhanje koristite još nedozrele kruške, pa ih poslužite u obliku kompota, a možete ih koristiti i za pripremu pita. Kruške izvrsno pristaju i uz slana jela kao dodatak jelima od divljači i patke, ali i u pirjanim jelima od teletine, govedine i svinjetine.
Kruške se mogu konzervirati sa šećerom u obliku kompota, džema ili u kombinacijama s drugim voćem ili tikvom u marmeladama, ali ih možete kiseliti s octom uz dodatak sjemenki gorušice i hrena. Kod nas je jako poznat pekmez od divljih krušaka i od pamtivijeka se uz pekmez od jabuka smatra za najzdraviji način konzerviranja ovog voća. Jedna od najpoznatijih i najcjenjenijih rakija na cijelom Balkanu je upravo kruškovača, pripremljena od raznih vrsta krušaka na različite načine. Najpoznatiji je sigurno onaj kada se oplođeni cvijet na grani ugura u bocu gdje voće sazrijeva pa se nadoji rakijom od kruške i tako dobivamo najcjenjenije rakije viljamovke. Isto tako, u cijeloj Bosni i Hercegovini kruške se suše i na taj način konzerviraju da bi se zimi od njih kuhali čajevi i kompoti.
