Ovo jelo u Jugoslaviji je bilo nezaobilazno, danas pada u zaborav: Treba ga jesti jednom sedmično
Palenta, odnosno pura, nekada nezaobilazno jelo na stolovima širom Jugoslavije, danas se sve rjeđe pojavljuje u svakodnevnoj ishrani. Iako je decenijama bila osnovna namirnica u domaćinstvima naših nana, ovo jednostavno jelo od kukuruznog brašna postupno je potisnuto savremenim prehrambenim navikama, uprkos svojim brojnim prednostima.
Riječ je o obroku koji se ističe lakoćom pripreme, pristupačnošću i velikom nutritivnom vrijednošću. Pura ne opterećuje želudac, a istovremeno sadrži vlakna koja doprinose boljoj probavi i redovnom radu crijeva. Zbog toga se često opisuje kao nježan, ali efikasan doručak koji pruža dugotrajan osjećaj sitosti, stabilnu energiju i podršku metabolizmu.
Iako se danas često vezuje uz italijansku kuhinju, palenta je dugo bila sastavni dio ishrane u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Priprema se od kukuruznog brašna, dostupna je u različitim pakovanjima i lako se prilagođava različitim ukusima, bilo da se konzumira u slanoj ili slatkoj varijanti.
U poređenju s klasičnim doručcima baziranim na pekarskim proizvodima, pura predstavlja lakšu alternativu koja ne izaziva nagle padove energije. Preporučuje se da se u jelovnik uključi barem jednom sedmično, jer se njeni pozitivni efekti na organizam najčešće osjećaju postepeno, posebno kada se kombinuje s uravnoteženim dodacima prehrani.
Priprema pure je jednostavna. U dva decilitra vode dodaje se pola kašičice soli i malo masnoće po izboru. Nakon što voda proključa, lonac se skloni s vatre, umiješa se oko dvije i po kašike palente, a smjesa se zatim miješa na laganoj vatri dvije do tri minute, dok ne dobije glatku i ujednačenu teksturu.
Pura se može obogatiti različitim dodacima, poput sira, svježeg sira, kajmaka, sjemenki lana ili suncokreta, pa čak i ajvara, čime se dodatno naglašava njen okus i nutritivna vrijednost. Upravo ta prilagodljivost čini ovo jelo jednostavnim, ali uvijek novim iskustvom, koje se može iznova otkrivati iz dana u dan.
