Taj divni splitski dan!
U Muzeju/DARKO ŠKROBONJA
Arheološki muzej u Splitu predstavlja monumentalnu izložbu “Memento mori” (lat. Sjeti se da ćeš umrijeti, tj. prolaznosti života). U postavu je više od 1.200 artefakata starih i 2.000 godina. Njihova vrijednost je neprocjenjiva, a neki od eksponata su rariteti i u svjetskim razmjerima. Čisti spektakl. Dramatično zanimljivo. Premijerno i ekskluzivno. Na izložbu koja je pripremana tri godine čekalo se 40 godina.
Solin, gradić kod Splita, slavan je arheološki lokalitet iz antičkog doba. Izložba vodi posjetitelje kroz priču o stanovnicima antičke Salone s kojima dijelimo isti prostor, ali ne i vrijeme, poruka je Splićanima. To je ujedno i odlična priča za sve nas ljude, često pogubljene u frustracijama svakodnevnog života. Na ovoj izložbi se tako može vidjeti kako su izgledali Salonitanci i otkriti brdo atrakcija. Među ostalim, da su imali svoje tablete, pripremali rođendanske torte, a omiljeni parfem im je bio pačuli.
204. rođendan
Samo za čitatelje Oslobođenja bacamo se u ovu fascinaciju. Neočekivano, ulet se poklopio s rođendanskom proslavom. Prva informacija koju saznajemo glasi: Muzej slavi 204. rođendan! Divna koincidencija. Čestitka. Pridružujemo se slavlju ovog velikog datuma. Sve je ovdje zaista spektakularno. Arheološki muzej u Splitu osnovan 1820. je najstariji u Hrvatskoj i jedan od najstarijih muzeja u ovom dijelu svijeta. Prvo se raspitujem kako izgleda proslava muzejskog rođendana?
Šarmantna šefica muzejske pres-službe Marina Tudor kaže: “Ajme, baš vam hvala na tom pitanju. Fokusirala sam se na ‘Memento mori’, al’ iskreno ću vam reći, još smo pod dojmom proslave. Dobro je rekla jedna kolegica, kad se zbroje sve najstarije institucije u Splitu, još ne dođemo do 204 godine. Tako da smo zaista jako ponosni. Netko može reći, ma nije okrugli jubilej. Međutim, mi smo presretni sa svakom novom godinom kojom možemo kroz arheološka znanstvena istraživanja doći do novih saznanja i prezentirati ih našim posjetiteljima. Unatoč tome što imamo 204 godine, slovimo za vitalnog dvjestogodišnjaka”.
Povodom rođendana Muzeja časte posjetitelje besplatnim ulazom. Bonus su uzbudljive radionice za djecu i odrasle. Osmislili su i specijalnu muzejsku turu o temi povijesti rođendana od drevnog Egipta, antike pa dalje. Pitam glasnogovornicu Muzeja što novinari najčešće pitaju o aktualnoj izložbi “Memento mori”? Naravno da su aduti u fokusu. Priča je poput trilera. Obrata k’o u priči. Izložba je zanimljiva iz dva razloga: prvi su pronađeni artefakti, a drugi je način na koji su otkriveni, kaže gđa Marina. “Ovdje imamo uzrečicu: u Splitu gdje god kreneš kopat’, nešto ćeš nać’, moraju doći arheolozi to pregledati, a posebno na području Salone.”
Kada se na tom području 1986. i 1987. gradila brza cesta Solin - Trogir, znalo se da se ondje nalazi zapadna salonitanska nekropola, tj. groblje, prostor je bio istraživan. Kada je počeo rad na cesti, tim arheologa izlazi na teren kako bi obavio zaštitna arheološka istraživanja, ali... počinju kopati, a arheološki nalazi su sve brojniji i sve važniji. Javnost reagira. Otvara se pitanje: graditi ili ne graditi. Ipak u tih 10 mjeseci iskopano je više nego što je ikad prije, ali i poslije iskopano nekog antičkog grada u Hrvatskoj.
“U nevjerojatnim uvjetima, u tih 10 mjeseci, u ljetnim vrućinama i zimskim hladnoćama, arheolozi su neumorno kopali i pronašli na desetke tisuća zanimljivih spomenika, neki od njih su zaista rijetkost u svijetu. Zbog načina na koji su nabrzinu izvađeni, trebalo je jako puno vremena da se spomenici očiste, restauriraju, znanstveno istraže i objasne u kontekstu u kojem su nastali”, priča sugovornica Oslobođenja.
Na otvorenje izložbe u veljači ove godine došao je, kako se to već kaže, cijeli Split. Ljude preplavila sjećanja, na djetinjstvo, arheologe koje su tada vidjeli kao junake. Ogromno zanimanje javnosti za izložbu iznenadilo je i muzealce. Gđa Marina ukazuje na slojevitost muzejske priče: “Iako je izložba vezana uz ovaj naš prostor Salone, čovjeku gdje god da se nalazi, iz kojeg god dijela svijeta da dolazi, da mu za misliti. Memento mori, sjeti se da si smrtan, stani, razmisli, sjetimo se onih prije nas, sjetimo se samoga sebe u ovom trenutku, razmislimo o kvaliteti života, sjetimo se da će jednog dana u budućnosti i netko drugi razmišljati o nama”.
Kaže da joj ljudi često putem društvenih mreža šalju poruke u stilu: znate šta, nakon ove izložbe kad putujem u Trogir, razmišljam o ljudima koji su živjeli na ovim istim prostorima puno, puno prije nas. Oni koji jednog dana budu razmišljali o nama, to jest o Splićanima, što će misliti? “Iskreno se nadam sve najbolje, mi smo takvi specifični kakvi jesmo, ali u tome svemu mislim da imamo jedno veliko srce koje uvijek pokažemo u najvažnijim trenucima. Vjerujem da ćemo u amanet ostaviti nešto dobro, a i mi u Arheološkom muzeju u Splitu, kako u protekle 204 godine, tako i u budućnosti se trudimo odgajati nove generacije čuvara kulturne baštine”, kaže gđa Marina.
Izložba “Memento mori” podijeljena je u dva segmenta. Prvi dio posvećen je arheološkim istraživanjima 1986. i 1987, a drugi dio predmetima iz grobova i spomenicima. Istraženo je 615 grobova, pokazano je 1.200 predmeta pronađenih u 60 grobova. Kroz predmete upoznajemo Salonitance iz razdoblja od 1. do 6. stoljeća. Radi se o predmetima za svakodnevnu upotrebu, to su npr. kozmetički pribor, posuđe, igračke, alati, do magijskih predmeta za koje se vjerovalo da služe kao zaštita od zla. Od materijala zastupljeno je gotovo sve, od stakla i keramike do kosti i jantara. “Svi predmeti su grobni prilozi koje su Rimljani stavljali u grobove jer su vjerovali u nastavak duše u zagrobnom životu. Željeli smo im dati dvije dimenzije, dva značenja. Prvo je svakodnevno značenje, recimo, jedna čaša šta je značila u svakodnevnom životu, a drugo, koja je njena pogrebna, odnosno zagrobna simbolika u zagrobnom životu. To je publici jako, jako zanimljivo”, objašnjava kustosica Vesna Matić, odgovarajući na pitanje što posjetitelje najviše zanima.
Kao primjer ističe mnogobrojne privjeske koji nisu samo nakit, već imaju apotropejsko značenje. To je ono, dodajmo ovdje, što mi nazivamo amuleti ili amajlije, kojima se odvraćaju zlo i nesreće. Kustosica otkriva što se na izložbi svakako mora vidjeti. “Ja to zovem hit od izložbe”, kaže.
Hit izložbe je stakleni zeleni brodić iz 1. stoljeća, raritetan, jedini takav u čitavom Rimskom carstvu pronađen u cijelosti, pronađeno je samo još 6 sličnih primjeraka, međutim, oni su svi fragmentirani. “Pronađen je u jednom ženskom grobu, cjelovit je i ne znamo njegovo točno značenje, možda je bio igračka, možda ukras na toaletnom stoliću, a možda je simbolika, sjećanje na posebno putovanje”, tumači kustosica. Drugi hit je jantarni prsten iz 2. stoljeća, koji je pristigao u Salonu vjerojatno s Baltika preko Akvileje, gdje je izrađen. Ima poklopac koji je pomičan, a ispod njega je minijaturna stilizirana skulptura, psić koji spava na šapicama. Prsten se vjerojatno koristio kao amulet, mada arheolozi vjeruju da psić predstavlja ljubimca kojeg je pokojnica imala za života, pa je nastavlja simbolično čuvati i u zagrobnom životu. Treći izložbeni hit je sarkofag s prikazom erota u berbi grožđa datiran oko 260. godine.
“To je najljepši sarkofag općenito u našem muzeju i zapravo jako unikatan”, kaže kustosica za ovo mramorno remek-djelo. Prikazuje 20 malenih erota, pratitelja boga ljubavi koji beru grožđe i rade vino i 17 životinja sa strane, scena koja obećava spasenje i nastavak duše u zagrobnom životu. U svijetu su sačuvana samo dva takva primjerka, uz ovaj u Splitu, drugi je pronađen u Rimu u kojem je sahranjen jedan papa. Sarkofag u Splitu je cjelovit i po tome jedinstven i izuzetno vrijedan. Kustosica pojašnjava i kako su uspjeli pomoću suvremenih tehnologija dočarati izgled drevnih Salonitanaca. Na temelju fotografija kostura dvoje djece sahranjene u 3. ili 4. stoljeću forenzički antropolozi napravili su 2D rekonstrukciju njihovog lica, dok je 3D rekonstrukcija rađena na isti način na temelju posthumnih ostataka, ručno pomoću kompjutora.
Kustosica Vesna je hodajuća enciklopedija. Nabraja more zanimljivosti, ispada da je ovo izložba sve samih hitova. U grobu jedne mlade djevojke otkriveno je više od 100 predmeta. Uz standardni toaletni pribor za uljepšavanje, ima i pločice za pisanje izrađene od kosti. Izdubljene su nekoliko milimetara, u njih se stavljao vosak, a mogle su se zaključati poput spomenara. Uz njih je pronađen stilus, odnosno pisaljka. “To je svojevrstan oblik tadašnjeg tableta, baš pločice za pisanje i brisanje, u tom vosku moglo se i brisati”, tumači.
Kolač od meda
Da je pačuli bio IN parfem, arheolozi su otkrili tako što su u bočici za parfem identificirali pupoljke pačulija. I povijest rođendanske torte potječe od Rimljana. “Uvijek na rođendanima je bio prisutan jedan kolač, odnosno slastica od slatkog tijesta, nismo našli ime, ali zovu ga, kao, kolač od meda. Radio se od pirovog brašna, jaja, pinjola, slatkog vina od grožđica, uz obilni dodatak meda. Bio je kružnog oblika, prvo se darivao božanstvu, za koje su vjerovali da je njihov osobni čuvar, a zatim su ga dijelili članovi obitelji unutar koje se slavio rođendan i to je, vjerujemo, prvi početak rođendanske torte.”
Izložba “Memento mori” slavi arheologiju, slavi ljude, slavi baštinu. “Koju pokušavamo osvijestiti da je od svih nas, naša zajednička. Momenti koji kad se ljudima osvijeste putem predmeta jesu vezani uz Salonitance, odnosno Rimljane, ali mi to radimo i dan-danas i to je baš super”, kaže kustosica Vesna. Izrazito vrijedna izložba. Potiče na dublje vrednovanje kulturne baštine i život općenito, poruka je splitskih arheologa.
U pripremama je sudjelovalo 7 kustosa i 40 suradnika. Megaspektakl u divnom Splitu, u predivnom Arheološkom muzeju ostaje otvoren do kraja godine.
