(FOTO) Babin kuk, pola stoljeća kasnije: Između utopije, nostalgije i novih izazova
Muzej crvene povijesti u Dubrovniku predstavlja izložbu pod nazivom “Babin kuk – Planiranje utopije: 50 godina od izgradnje hotelsko-turističkog centra”. Sve do 1. sljedećeg mjeseca Dubrovčani i njihovi gosti imaju šansu obnoviti sjećanja ili prođirati kroz turbulentnu povijest ove nekadašnje turističke senzacije na dubrovačkom Lapadu. Zašto baš sada?
Zato što je početak gradnje spomenute senzacije počeo prije pola stoljeća, pa se taj okrugli jubilej ističe kao direktan povod ovog muzejskog showa. Izložba je posvećena izgradnji i funkcioniranju Hotelsko-turističkog centra Dubrava Babin kuk.
Uspomene Dubrovčana
Prema pojašnjenju organizatora, izložba govori o jednom od najambicioznijih urbanističkih i turističkih projekata u regiji, koji je svojom vizijom i realizacijom nadilazio lokalne okvire. Babin kuk je prvi takav projekt djelomično financiran sredstvima Svjetske banke za obnovu i razvoj. Ovim projektom, kako ističu, stvoren je novi društveni i zabavni centar grada Dubrovnika, prostor susreta, otvorenosti i zajedništva. Autori izložbe su kustos Muzeja crvene povijesti, povjesničar Ivan Lujo i profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Krunoslav Šmit, autorica postava je Kristina Mirošević, članica stalne ekipe ovog jedinstvenog dubrovačkog muzeja.
Što se u postavu sve može vidjeti? Izložena građa dolazi iz Državnog arhiva Dubrovnik, Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, dubrovačke Znanstvene knjižnice, te Muzeja Jugoslavije. Najveći dio eksponata posuđen je specijalno za ovu izložbu iz Centra za turističku dokumentaciju i informaciju Sveučilišta u Dubrovniku, gdje se čuva velika i značajna zbirka turističkih materijala s područja Dubrovnika. Radi se o fotografijama, tekstovima, planovima, novinskim člancima, raznim predmetima.
Pokrovitelji izložbe su Grad Dubrovnik i Ministarstvo kulture i medija RH. Ono što je važno istaknuti, to je da su izložene i uspomene Dubrovčana. Dok su pripremali izložbu, Muzej crvene povijesti pozvao je putem medija građane da donesu ili pošalju sentiš predmete, fotke i sl. i tako zajedno s muzealcima ožive sjećanja na dane svoje mladosti. Ovo razdoblje 70-ih i 80-ih godina smatra se tzv. zlatnim danima svjetski slavnih Dubrovačkih ljetnih igara. Svi Dubrovčani imaju uspomene vezane iz Babin kuk, tada najposjećeniji dio Lapada, jer se ondje išlo, zabavljalo i živjelo, pričaju autori izložbe.
Građevinski radovi na Babinom kuku započinju 1975, a završeni su u rekordnom roku od 15 mjeseci. U izgradnji sudjeluje preko 3.000 radnika. Prva faza projekta, 4 hotela i Mali Stradun s dodatnim sadržajima, otvoreni su u lipnju 1976. U to vrijeme Babin kuk je najveći dubrovački turistički objekt. Planira se i projektira godinama kao dio šireg projekta Plan južni Jadran, planiran je i u sklopu dubrovačkog Generalnog urbanističkog plana. Na projektu rade najveći domaći i strani stručnjaci za urbanizam i arhitekturu tog vremena, zajedno sa sociolozima i turističkim stručnjacima. Traži se najoptimalnije rješenje s ciljem da se taj prostor stavi u funkciju i stvori novi društveno-zabavni centar grada koji će biti atraktivan i lokalnom stanovništvu.
Ali, projekt Babinog kuka nikada nije završen do kraja. Izgrađeno je 5 hotela, iako je planirano njih 9. Puno toga što je planirano, nikad nije napravljeno. Uz 4 hotela, neizgrađene su ostale npr. i lučice. U godinama srpsko-crnogorske agresije, Babin kuk je u granatiranju teško razoren, dok su u njemu smještene tisuće izbjeglica i prognanika. Kako se navodi, u 90-im godinama brojni prostori su prodani privatnicima. Popularni Mali Stradun kao cjelina gubi svoju namjenu zamišljenu inicijalnim projektom.
Babin kuk je i dalje atraktivan prostor. Ali, kako se pojašnjava, promijenio se i turizam kao takav, pa i odnos prema lokalcima. Izložba, osim o urbanizmu i arhitekturi, govori i o nekim drugim vremenima, ukazuju muzealci. Tih dobrih starih vremena s nostalgijom se sjećaju svi stariji Dubrovčani, i ne samo oni. Lijepa sjećanja na hotele, restorane, barove, šetnice i parkove kompleksa na Babinom kuku ostaju zauvijek u kolektivnoj memoriji mnogih Dubrovčana i njihovih gostiju.
Priređivači ovog sentimentalnog vremeplova govore kako im je dosta ljudi reklo danas gotovo nezamislivo: da se u to doba jedna od najljepših ulica na svijetu dubrovački Stradun doslovno ispraznio. Svi su išli na “novi” Stradun, poznat i pod nazivom Mali Stradun na Babinom kuku. Ondje se odvijalo mnoštvo kulturnih događanja, izložbi, koncerata, jer je Mali Stradun i bio zamišljen da bude novi društveno-zabavni centar grada.
U postavu se pomoću fotografija, među ostalim, oživljavaju sjećanja na izvorni izgled hotela Dubrovnik President, izbore za Miss Dubrovnika, proslave i nezaboravna druženja na Malom Stradunu... sve do originalnih primjeraka jelovnika koje i danas čuvaju zadovoljni gosti nekadašnjih hotelskih restorana na Babinom kuku. Izložba “Babin kuk – Planiranje utopije” istodobno ima i posebno značenje za dubrovački Muzej crvene povijesti. Ova izložba je ujedno i posljednja koju predstavljaju u muzejskoj Galeriji u romantičnom dubrovačkom Gružu, u dijelu prostora nekadašnje Tvornice ugljenografitnih proizvoda - TUP.
“Prema novom ugovoru s našim najmodavcem, od ove zime prostor Galerije, kao i dio drugih prostora koje smo koristili za javne programe, više neće biti u našem najmu”, objavio je ravnatelj Muzeja crvene povijesti Krešimir Glavinić (1987) Informaciju da su prema ugovoru o najmu prostora za Muzej s tvrtkom koja je u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika, a koja upravlja prostorom Muzeja, dobili manje prostora nego što su imali do sada, ravnatelj Glavinić je prvi put javno podijelio prije nekoliko mjeseci upravo u razgovoru samo za čitatelje Oslobođenja. U istom razgovoru, najavio je i da u Dubrovniku otvaraju “Zbirku Dubrovnik”, dok Muzej putuje na novu lokaciju.
Dubrovački Muzej crvene povijesti je prvi takav muzej u Hrvatskoj. Osnovan 2019. i službeno je postao muzej 2022. kada je uvršten u Državni registar muzeja. Muzej je fokusiran na proučavanje i prezentaciju hrvatske baštine iz perioda socijalizma. U prijevodu, nekadašnje Jugoslavije. Krešo Glavinić, diplomirani filozof i arheolog, glavni je inicijator i stvarna pokretačka duša ove jedinstvene muzejske institucije. Muzej crvene povijesti u Dubrovniku i ove godine je dobitnik TripAdvisor Traveler’s Choice nagrade, također, svrstan je među 10 posto najboljih atrakcija na svijetu, izlistanih na TripAdvisoru. Ovo prestižno priznanje najveće svjetske platforme za putovanja temelji se na izvrsnim recenzijama njihovih korisnika tijekom proteklih 12 mjeseci.
Muzej crvene povijesti je nezaobilazna dubrovačka turistička destinacija. Kako su odlučili osnovati Muzej, Krešo je opisao u razgovoru za Oslobođenje prije dvije godine ovako: “Vidjeli smo da je cijela atmosfera u društvu po pitanju Jugoslavije kao teme zanemarena, barem se to nama tako činilo, a sad bih rekao, u puno slučajeva i toksična. Kad se krene govoriti o Jugoslaviji, često je to ispolitizirano, uvijek ima neka namjera, zaključak je tu već donešen i prije početka razgovora o toj temi.” Krešo i ekipa odlučili su stvar istražiti. Pogotovo zato što su svi oni rođeni “na samom kraju Jugoslavije ili u Hrvatskoj”.
Povijesnih istraživanja o toj temi ima jako puno i jako kvalitetnih, ali knjige o povijesti teško pronalaze svoj put do šireg kruga ljudi. “Zato smo baš mislili da je muzej odličan način kako prezentirati tu povijest da dođe do što šireg kruga posjetitelja. Nemamo nostalgiju, nismo živjeli u tom periodu, a nemamo ni nikakvih predrasuda ili negativnih osjećanja, tako da smo bili u mogućnosti stvoriti Muzej koji stvarno govori o tom vremenu, čisto znanstveno.”
Doviđenja do proljeća
U proteklim godinama Galerija Muzeja crvene povijesti je prepoznatljivo mjesto susreta, dijaloga i stvaranja. Nakon izložbe “Kako smo se zabavljali? – Noćni život i zabave Dubrovnika 70-ih i 80-ih” promoviraju i istoimeni dokumentarac snimljen na autentičnim lokacijama. U Galeriji, među ostalima, gostuje slavni dizajner Boris Ljibičić, dovode i poznati glazbeni i umjetnički kolektiv Laibach. U sklopu bogatog i raznovrsnog programa organiziraju izložbu splitske udruge VeDRA “Od pobjede 1945. do pobjede 1995”, izložbu “Dubrovački crni dijamant: 70 godina TUP-a”, o tvornici koja je krajem 80-ih godina uz turizam u Dubrovniku bila kičma gospodarstva i imala 650 radnika, koji su godišnje primali i po 14 plaća.
Predstavljaju i kubanski revolucionarni plakat od 1968. do 1971. te izložbu “Smetnje u prijemu slike: Transferi fotografije u dizajnu 1969.-1990.” Što planiraju raditi u narednim mjesecima? “Tijekom zime Muzej će biti zatvoren zbog nužnih prilagodbi novim, smanjenim prostornim mogućnostima. Ovo razdoblje iskoristit ćemo za izradu novog stalnog postava s brojnim izmjenama i novim sadržajima, a čije ponovno otvaranje očekujemo u ožujku sljedeće godine”, kaže Glavinić.
