Ovaj naučnik tvrdi da Antarktik nije uvijek bio okovan ledom, evo kako je izgledao prije

Antarktik, gotovo četiri puta veći od Sjedinjenih Američkih Država, danas je gotovo u potpunosti prekriven debelim slojem leda. Međutim, Južni pol nije uvijek bio zamrznut. Kada je Antarktik posljednji put bio bez leda?

Ledena kapa na ovom kontinentu formirala se relativno nedavno u geološkom smislu, oko prije 34 miliona godina. Prema riječima Erika Wolffa, paleoklimatologa sa Univerziteta u Cambridgeu, prije toga veći dio Antarktika izgledao bi poput današnje sjeverne Kanade — tundra i crnogorične šume.

Ključni faktor koji je utjecao na formiranje ledenog pokrivača su globalne temperature. Prije 50 miliona godina, svijet je bio topliji za oko 14 stepeni Celzijusa nego danas, no temperature su se postepeno smanjivale u narednih 16 miliona godina. Prijelaz na ledeni Antarktik dogodio se prije 34 miliona godina, na granici između eocena i oligocena, kada je klima bila otprilike 8 stepeni toplija nego danas.

Ali šta je izazvalo taj pad temperature i da li je to bilo dovoljno da se formiraju ledene plohe?

Prema riječima Wolffa, dva ključna faktora su vjerovatno utjecala: promjena koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi i tektonske pomjeranje kontinenata, posebno otvaranje Drakeovog prolaza između Južne Amerike i Antarktika. Ovaj prolaz je omogućio formiranje tzv. cirkumpolarne struje, koja je izolovala Antarktik od toplijih zračnih masa i dodatno ga ohladila.

Tokom perioda od prije 60 do 50 miliona godina, koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi bila je veoma visoka, čak i do pet puta viša od današnjih nivoa. Smanjenje CO2 u atmosferi oko granice eocena i oligocena prouzrokovalo je hlađenje klime i stvaranje uvjeta za formiranje ledenih ploča. Istovremeno, geološki procesi poput vremenskih promjena i vulkanske aktivnosti dodatno su utjecali na nivo CO2 u atmosferi.

Iako još postoje neka pitanja oko ove tranzicije, istraživači su prilično sigurni da je do formiranja leda došlo prije 34 miliona godina, zahvaljujući hemijskim potpisima u sedimentima stijena. Analiza izotopa kiseonika u školjkama morskih organizama pokazuje skok u vrijednostima kisika-18, što se povezuje s povećanjem ledenih masa na Antarktiku.

Da li će Antarktik ponovo ostati bez leda? Prema riječima Tine van de Flierdt, geokemičarke s Imperial Collegea u Londonu, to je moguće. Iako je malo vjerovatno da će ljudske aktivnosti dovesti do potpunog otapanja ledene plohe, važno je poduzeti sve kako bismo spriječili najgori scenarij gubitka leda, piše LiveScience.