Nismo spremni: Sljedeća supervulkanska erupcija bi mogla izazvati haos na Zemlji

Zemlja ima jednu šestinu šanse da u ovom stoljeću doživi masivnu vulkansku erupciju, upozoravaju naučnici, ističući kako čovječanstvo nije spremno suočiti se s takvim scenarijem.

Prema riječima dr. Markusa Stoffela, profesora klimatskih nauka, potencijalna erupcija mogla bi uzrokovati "klimatski haos" nalik onome koji je uslijedio nakon erupcije planine Tambora u Indoneziji 1815. godine. Ta erupcija izbacila je ogromne količine plinova, prašine i stijena u atmosferu, uzrokujući pad globalnih temperatura, masovne gubitke usjeva, glad i širenje bolesti, piše Daily Mail.

Dok je "godina bez ljeta", kako se često naziva 1816. godina, ostala zapamćena kao jedan od najtežih perioda u modernoj historiji, naučnici upozoravaju da bi današnja erupcija mogla imati još gore posljedice. Savremeni svijet, već destabiliziran klimatskim promjenama i zavisnošću o fosilnim gorivima, suočio bi se s dodatnim izazovima.

Istraživanja dr. Thomasa Aubryja, vulkanologa, pokazuju da bi toplija i turbulentnija atmosfera danas omogućila brže širenje sumpor-dioksida, što bi pojačalo hlađenje planete nakon erupcije. Ovaj efekat, poznat kao formiranje reflektirajućih aerosola, mogao bi povećati gubitak solarne energije za 30 posto u odnosu na prošlost.

"Postoji određena veličina čestica koja je najefikasnija u odbijanju sunčeve svjetlosti", objašnjava dr. Anja Schmidt, atmosferologinja sa Univerziteta Cambridge, dodajući da bi to moglo dodatno pojačati hlađenje Zemljine površine.

Podaci iz ledenih jezgri i godova drveća ukazuju na to da su vulkanske erupcije tokom prošlih milenijuma privremeno snižavale globalne temperature za 1 do 1,5 stepeni Celzijusa. Erupcija Tambore 1815. godine smanjila je prosječnu globalnu temperaturu za otprilike 1 stepen, dok je erupcija vulkana Pinatubo na Filipinima 1991. godine, uz detaljno praćenje putem satelita, pokazala sniženje od 0,5 stepeni.

Ipak, tačne prognoze ostaju neizvjesne. "Koji vulkan će eruptirati sljedeći i kada – to je još uvijek nemoguće predvidjeti", ističe dr. Stoffel.

Klimatske promjene mogu dodatno povećati vulkansku aktivnost. Topljenje glečera, koje smanjuje pritisak na podzemne bazene magme, može olakšati erupcije. Osim toga, povećana količina ekstremnih padavina, izazvanih klimatskim promjenama, može dovesti do eksplozija u obliku "parnih bombi" unutar aktivnih i uspavanih vulkana.

"Regije poput Islanda, Čilea i Indonezije, gdje glečeri brzo nestaju ili su vulkani izloženi velikim količinama kiše, najosjetljivije su na ove promjene", dodaje dr. Aubry.

Naučnici naglašavaju važnost priprema za potencijalne erupcije – od planova evakuacije do osiguravanja hrane u slučaju globalnog neuspjeha usjeva. Dramatične promjene koje bi uslijedile mogle bi imati smrtonosne i neočekivane posljedice za savremeni, međusobno povezani svijet.