Naučnici otkrili nešto posve novo i neočekivano oko toga kako nastaju potresi
Ilustracija/ Canva
Potresi su jedni od najrazornijih prirodnih fenomena, ali njihovo precizno predviđanje i dalje predstavlja izazov za naučnike. Nedavna istraživanja ukazuju na to da spori, aseizmički procesi na područjima stresa u Zemljinoj kori igraju ključnu ulogu u pokretanju velikih seizmičkih događaja.
– Naša otkrića preispituju i unapređuju klasične modele dinamike seizmičkog pucanja. Pokazujemo da su spori, aseizmički procesi osnovni preduslov za seizmičko pucanje, potaknuto lokaliziranim stresom i geometrijskim ograničenjima. Ovo otkriće ima duboke implikacije za razumijevanje trenutka i načina na koji potresi nastaju – izjavio je fizičar Jay Fineberg, jedan od autora studije, piše ScienceAlert.
Fineberg i njegov tim koristili su eksperimentalne i teorijske modele kako bi proučili prijelaz od postupnog nakupljanja naprezanja do potpunog seizmičkog pucanja. Analizirali su pucanja u jednoj, dvije i tri dimenzije, otkrivši da su male, spore tačke gibanja uzrokovane trenjem ili puzanjem prethodnica velikih lomova. Ove tačke postepeno rastu dok ne dovedu do velikog seizmičkog pucanja.
Pukotine su ključne za pojačavanje naprezanja i oslobađanje energije tokom potresa. Bez tog procesa iznenadna seizmička aktivnost ne bi bila moguća. Rezultati istraživanja pokazuju da su aseizmičko puzanje i lokalizirano naprezanje na rasjedima ključni preduslovi za velike seizmičke događaje.
– Ova nova slika dinamike nukleacije puknuća ima značajnu ulogu u razumijevanju nukleacije potresa. Sporo, aseizmičko pucanje uvijek prethodi brzom seizmičkom pucanju. Ovo bi moglo pružiti novu osnovu za razumijevanje trenutka i načina nastanka potresa – objašnjavaju autori studije objavljene u časopisu Nature.
Ovi zaključci pružaju dodatne smjernice za unapređenje modela potresa i njihovog potencijalnog predviđanja.
