Mjesec bi mogao biti milionima godina stariji nego što mislimo

Mjesec, vječni pratilac Zemlje, i dalje fascinira naučnike širom svijeta. Iako su desetljeća istraživanja i lunarnih misija donijela mnoge uvide, jedno osnovno pitanje ostaje nerazjašnjeno: koliko je star Mjesec? Trenutne procjene ukazuju da je Mjesec nastao prije otprilike 4,35 milijardi godina, ali neki dokazi sugeriraju da bi mogao biti stariji, možda čak 4,51 milijardu godina. Ova razlika izazvala je brojne rasprave i potaknula nova istraživanja, uključujući nedavnu studiju koja pretpostavlja da je Mjesec prije milijardi godina prošao kroz "vulkansku obnovu".

Uzorke mjesečevih stijena donijele su misije poput Apolla, omogućivši značajne uvide u historiju Mjeseca. Prema njima, Mjesec se formirao oko 200 miliona godina nakon nastanka Sunčevog sistema. Međutim, ova vremenska odrednica djeluje neskladno s haotičnim početnim periodom Sunčevog sistema, kada su se ostaci materijala spajali u veća nebeska tijela. Dodatnu zagonetku predstavljaju cirkonski minerali na Mjesecu, čija starost doseže do 4,51 milijardu godina. Ova neslaganja između starosti mjesečevih stijena i termalnih modela dugo su zbunjivala naučnike. Nova studija sada nudi mogući odgovor: ogroman događaj ponovnog topljenja, izazvan plimnim silama, mogao je "resetovati" geološki sat Mjeseca.

Naučnici predvođeni profesorom Francisom Nimmom sa Univerziteta Kalifornije u Santa Cruzu istraživali su kako su plimne sile oblikovale geološku historiju Mjeseca. Prema njihovoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature, plimne sile u ranoj historiji Mjeseca mogle su izazvati unutrašnje trenje, što je rezultiralo stvaranjem toplote. Njihova hipoteza sugerira da je prije otprilike 4,35 milijardi godina Mjesečeva orbita postala nestabilna, što je uzrokovalo intenzivne plimne sile koje su pokrenule vulkansku aktivnost i izmijenile površinu Mjeseca. Ovaj proces mogao je izbrisati tragove ranijih udara i geoloških obilježja te resetovati starost stijena.

Istraživanje povlači paralelu s Jupiterovim mjesecom Io, najvulkanski aktivnijim tijelom u Sunčevom sistemu. Io-ova eliptična orbita oko Jupitera stvara plimne sile koje zagrijavaju njegovu unutrašnjost, uzrokujući stalne erupcije. Na sličan način, rane plimne sile mogle su izazvati snažno miješanje Mjesečeve kore i plašta, što je dovelo do topljenja i preoblikovanja. Napredni modeli istraživačkog tima pokazali su da su plimni događaji mogli otopiti značajne dijelove Mjesečeve kore, resetujući starost većine stijena na oko 4,35 milijardi godina. Preostali su samo rijetki cirkoni otporni na visoke temperature, koji svjedoče o ranijoj historiji Mjeseca.

Ovi nalazi usklađuju proturječnosti između uzoraka mjesečevih stijena, termalnih modela i manjka udarnih bazena na Mjesečevoj površini. Intenzivna vulkanska aktivnost izbrisala je dokaze o starijim udarima, dok su promjene izazvane plimnim silama utjecale na sastav Mjesečeve unutrašnjosti i površine. Naučnici ističu važnost daljnjih istraživanja kako bi se dodatno razjasnile ove spoznaje. 

Rezultati ove studije nude novu perspektivu o starosti Mjeseca i njegovoj historiji. Preciznije razumijevanje starosti Mjeseca ključno je ne samo za otkrivanje njegove prošlosti već i za bolje shvatanje ranog perioda Sunčevog sistema.