Harao planetom prije 30 miliona godina: Najveći sisar ikada činio je da slonovi izgledaju sićušni
Foto: BBC Wildlife
Nakon nestanka dinosaurusa, sisari su se razmnožili, prilagodili i razvili u nevjerovatne oblike. Oslobođeni dominacije svojih krupnih, ljuskavih savremenika, evoluirali su u raznim pravcima – a jedno od ključnih pitanja koje i danas intrigira naučnike jeste: koliko su zapravo mogli narasti?
Poznato je da je plavi kit najveći sisar koji je ikada živio – ujedno i najmasivnija životinja u istoriji planete. Ovi morski giganti dosežu dužinu od oko 30 metara i težinu do 200 tona. Ali među sisarima koji su hodali Zemljom, najveći je bio izumrli Paraceratherium – golemi, bezrog nosorog dugog vrata, koji je živio na području današnje Kine, Mongolije, Kazahstana i Pakistana u periodu oligocena, prije oko 34 do 23 miliona godina.
U poređenju sa današnjim južnim bijelim nosorogom, koji doseže dužinu do 4,2 metra i težinu oko 3,6 tona, Paraceratherium je bio pravi div: dugačak 7,4 metra, visok gotovo pet metara i težak približno 17 tona. Njegovi ostaci, djelimično rekonstruisani u Američkom prirodnjačkom muzeju, potvrđuju da je riječ o najvećem kopnenom sisaru koji je ikada postojao.
Godine 2021. u Tibetu je otkrivena nova vrsta ovog izumrlog gigantskog nosoroga – Paraceratherium linxiaense, stara oko 26,5 miliona godina. Fosilni ostaci uključuju potpuno očuvan lobanju dužu od jednog metra, vilicu i nekoliko pršljenova, što je rijedak pronalazak takvih dimenzija.
Ipak, veličina Paraceratheriuma i dalje je predmet rasprava. Zbog nepotpunih fosila, tačne mjere nisu moguće potvrditi, a postoje i konkurenti za titulu najvećeg sisara u istoriji. Neki paleontolozi smatraju da je drevni slon Palaeoloxodon, poznat po ravnim kljovama, mogao biti još masivniji – sa procijenjenom težinom do 22 tone. Međutim, ta je procjena izvedena iz fragmenta butne kosti, pa je većina stručnjaka smatra nepouzdanom.
Procjene izvedene iz potpunijih kostiju mladih jedinki svode težinu ovog slona na 13 do 15 tona. Sličnu masu imao je i Borsonov mastodont, koji je naseljavao dijelove Evrope i Azije prije oko 5 miliona godina.
I pored rasprava, nijedan od ovih kopnenih sisara ne može se mjeriti sa najvećim životinjama koje su ikada hodale Zemljom – dinosaurima. Patagotitan mayorum, titanosaur otkriven u Argentini, bio je dugačak čak 37 metara i težak koliko deset afričkih slonova zajedno, čime je zaslužio status najveće životinje koja je ikada postojala.