Slobodan Stajić predstavio više od 300 naslovnih stranica: Pogledajte i sarajevski dnevnik lista Oslobođenja

Naslovne strane u Triptihonu. Posebno predstavljanje Oslobođenja.sarajevski publicista Slobodan Stajić/Didier Torche

Naslovne strane u Triptihonu. Posebno predstavljanje Oslobođenja.sarajevski publicista Slobodan Stajić/Didier Torche

Didier Torche/OSLOBOđENJE
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Slobodan Stajić je sarajevski novinar i putopisac koji je u okviru festivala 'Sarajevska zima' danas prezentovao više od 300 naslovnih stranica i uglednih listova iz 36 država.

On ih je tokom svojih putovanja prikupljao, a danas ih je i zvanično predstavio javnosti.

Posebno je predstavljen sarajevski dnevnik lista Oslobođenja koji ove godine slavi 80. rođendan.

Stajić je novinar putopisac kroz čiju su školu prošla današnja velika novinarska imena je rođen 22. februara 1947. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
image

Didier Torche/  Naslovne strane u Triptihonu

Prve reporterske zapise o Maloj Aziji, Francuskoj, Italiji i bivšoj Čehoslovačkoj objavio je još 1965. godine.

Kao novinar i urednik Oslobođenja i Svijeta te saradnik Dana, Spektra, Sezama i sarajevske Republike, kao i više stranih listova, objavio je oko 4.500 članaka, putopisa, portreta, intervjua i komentara o Balkanu, Mediteranu, Kavkazu, Kini, poznatim ličnostima i Olimpijskim igrama.

image

Didier Torche/  Naslovne strane u Triptihonu

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Nosilac je najvećeg priznanja Oslobođenja, nagrade za životno djelo „30. avgust“ (1999), te laureat prestižne međunarodne nagrade Sloboda (Award Freedom) za 1998. Tokom rata u BiH izvještavao je za najugledniji atinski list Elefterotipiju, a po završetku rata bio je kolumnista u tesalonikijskim listovima Makedonija i Tesaloniki. Autor je i knjige putopisa iz 33 zemlje „Zeugmine suze“ (doživjela tri izdanja), kao i knjige zapisa „Kina, bajkovita zemlja“ (2010), a bio je i koautor enciklopedijskog izdanja Olimpijske staze (1983), te monografije „Zbogom Bosno, odoh u Sarajevo“ (2009).