Sarita Vujković: Jezgro prikupljanja, proučavanja i predstavljanja savremenih umjetničkih praksi
Izložbom “Od Galerije do Muzeja” počelo je u Muzeju savremene umjetnosti RS-a iz Banje Luke obilježavanje pedeset godina postojanja ove institucije. Ovo je, prema riječima direktorice MSU RS-a Sarite Vujković, veoma važna godina za ovu instituciju.
- Ovim se obilježava pedesetogodišnji jubilej od osnivanja ustanove koja je tokom ovog perioda mijenjala nazive i osnivače, ali je uvijek ostajala dosljedna svojoj muzeološkoj viziji i misiji koju je od samog početka nosila. Zbog situacije opšte pandemije u kojoj se trenutno nalazimo, odlučili smo da cijela godina bude posvećena ovom važnom jubileju. U okviru toga izložba “Od Galerije do Muzeja” osmišljena je kao multimedijalna izložba dokumentarnog karaktera koju čini izbor iz bogate i raznovrsne muzejske dokumentacije prikupljane tokom pet decenija postojanja institucije.
Iz muzejskih arhiva
Čine je fotografije, novinski članci, plakati, videomaterijal, publikacije, kao i selekcija djela iz muzejske kolekcije. Izložba je osmišljena u okviru nekoliko tematskih cjelina s ciljem da se obuhvati istorijat i djelovanje institucije tokom prethodnih pet decenija, koje su uticale na njen razvoj od osnivanja Umjetničke galerije 1971, preimenovanja ustanove 2004. godine u Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, pa do njenog novog profilisanja u današnjem periodu.
Rad na ovoj izložbi zahtijevao je pretraživanje arhiva i fundusa institucije koju vodite, šta vam je taj silazak u prošlost pokazao o instituciji koja danas nosi naziv MSURS? Kakva je njena prošlost?
- Istražujući muzejske arhive, shvatili smo koliko je naša institucija proteklih godina bila aktivna i koliko je organizovala zaista izuzetnih i važnih izložbi. Otkrili smo da je od osnivanja do danas organizovano 505 izložbi, što je značajan broj kada se zna da je institucija deset godina djelovala bez vlastitog galerijskog prostora.
Pretraživanje fundusa i arhiva je uvijek jedan posebno zahtjevan, ali i zanimljiv proces, s obzirom na to da su sva odjeljenja Muzeja učestvovala u pripremi ove postavke, svako je imao svoja zaduženja. Tako su kustoskinje za dokumentaciju i fundus radile revnosno na odabiru materijala i predmeta koji su izloženi na ovoj izložbi. Zanimljiv je podatak da smo istražujući po našem depou pronašli i neke zaboravljene, ali vrijedne umjetničke radove.
Mislim da svaka veća analiza može dovesti do novih važnih pogleda koji tek sa istorijskom distancom, koju čini više desetljeća, danas mogu pružiti nova tumačenja i valorizacije koje su izuzetno važne kada je muzejska institucija u pitanju.
Priča o Galeriji vezana je najprije uz umjetničku Akciju solidarnosti, pokrenutu u Jugoslaviji nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Banju Luku 1969. Šta je ta akcija donijela?
- Zbog jubileja koji obilježavamo važno je podsjetiti da je osnivanju naše institucije prethodila Akcija solidarnosti likovnih umjetnika Jugoslavije i svijeta, koja je pokrenuta od Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije (SLUJ) i Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH) nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Banju Luku 1969. godine. Istaknuti umjetnici, istoričari umjetnosti i prijatelji Banje Luke, sa prostora bivše Jugoslavije i cijelog svijeta, prikupili su u zajedničkoj akciji kao pomoć nastradalom gradu više od 750 umjetničkih djela, što je postalo temelj za osnivanje institucije i činilo njen početni fundus.
Akciju solidarnosti su pokrenuli umjetnici Mersad Berber, koji je tada bio na čelu Udruženja likovnih umjetnika BiH, i Radenko Miđević, koji je tada vidio Saveza likovnih umjetnika. Akcija je pokrenuta sa ciljem da se pruži podrška razorenom gradu tako što su umjetnici sa prostora cijele Jugoslavije i brojni inostrani umjetnici pokloniti svoja djela, sa ciljem da se njihovom prodajom dođe do finansijske pomoći.
Jesenji salon
Ova akcija se odvijala velikom brzinom, za nepuni mjesec prikupljeno je više od 200 eksponata, koji su izloženi u novootvorenoj Skenderiji u Sarajevu. Zanimljivo je da su organizatori vrlo promišljeno izložbu upriličili paralelno sa svjetskom premijerom filma “Bitka na Neretvi” na Dan Republike, kako bi iskoristili prisustvo Josipa Broza Tita, ali i ostalih važnih zvanica i na taj način prikupili potrebna sredstva od prodaje umjetničkih djela.
Izložbu je tom prilikom pogledao i sam predsjednik, koji je nakon zemljotresa posjetio Banju Luku, a na izložbi je, prema svjedočenju očevidaca, izjavio da izložena djela ne treba prodavati nego da ona moraju ostati u trajnom vlasništvu grada Banje Luke i da se Akcija solidarnosti treba nastaviti. Akcija je nastavljena i narednih godina, a prikupljena djela su poslužila kao temelj za osnivanje Umjetničke galerije u Banjoj Luci 1971. godine, čineći njen početni fundus.
Po čemu je bila značajna za grad Banju Luku Umjetnička galerija, čiji je nasljednik MSURS?
- Kada govorimo o značaju Umjetničke galerije, važno je pomenuti Jesenje salone, likovnu manifestaciju bijenalnog karaktera, koja je bila izuzetno značajna i zapažena na nekadašnjem jugoslovenskom prostoru. Organizovali su je Dom kulture i Umjetnička galerija od 1962. do 1992.
Tokom trideset godina svoga postojanja, banjalučki Jesenji salon od regionalne smotre likovnog stvaralaštva postupno je prerastao u izuzetno značajnu manifestaciju, nezaobilaznu kad je riječ o jugoslovenskoj umjetničkoj sceni, a u jednom je trenutku stekao čak i međunarodni karakter. Četrnaest Jesenjih salona (petnaesti je bio pripremljen 1992, ali je zbog izbijanja rata otkazan) pokazalo je, prema ocjeni i izboru najeminentnijih jugoslovenskih istoričara i teoretičara savremene umjetnosti, najznačajnija dostignuća domaćih i stranih umjetnika.
Za Umjetničku galeriju višegodišnja praksa kontinuiranog otkupljivanja eksponata sa Jesenjih salona bila je naročito značajna za dalje definisanje i popunjavanje zbirki. Zahvaljujući sistemu otkupnih nagrada, koje su dodjeljivali Organizacioni odbor Jesenjeg salona, Umjetnička galerija, SIZ kulture, Skupština opštine Banja Luka, kao i mnogobrojne društveno-političke i radne organizacije, fundusu Umjetničke galerije pridružena su neka od najvažnijih djela na osnovu kojih se mogu uočiti pravci razvoja u umjetnosti ovog prostora.
Također, sama zgrada u kojoj je Muzej danas smješten ima dugu povijest, šta nam možete reći o ovom arhitektonskom zdanju i njegovim promjenama kroz istoriju?
- Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske nalazi se u jednoj od najreprezentativnijih građevina Banje Luke - Staroj austrougarskoj željezničkoj stanici sagrađenoj 1891. godine, koja je 1981. namjenski adaptirana za potrebe muzejske institucije, čime su zadovoljeni neophodni muzeološki standardi. Objekat je 2007. proglašen nacionalnim spomenikom od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te zahtijeva specifične mjere zaštite.
Ove godine uz godinu našeg jubileja navršava se i 130 godina od podizanja zgrade Stare željezničke stanice, što ćemo posebno obilježiti nizom aktivnosti koje se u velikoj mjeri odnose i na rekonstrukciju ovoga znamenitog starog zdanja, a koju smo započeli polovinom prošle godine.
Želja nam je da naša zgrada pored zaštite koja joj je neophodna dobije i neke nove sadržaje koji će da unaprijede značaj i rad našeg Muzeja.
Ovo se posebno odnosi na nove prostore biblioteke i javne čitaonice za umjetnost, koja će uz novi prostor za dokumentaciju i digitalizaciju činiti bazu našeg novog istraživačkog centra, koji će umnogome da doprinese proučavanju kulture i umjetnosti na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.
Kako danas vidite misiju MSU RS-a u okviru vremena i prostora u kojem živimo?
- Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske jedina je muzejska institucija u Bosni i Hercegovini sa ovim nazivom i usko je profilisana za oblast savremene umjetnosti. Svoju djelatnost Muzej usmjerava na aktivno podsticanje razvoja savremene umjetničke scene prostora na kome djeluje, funkcionišući kao jezgro prikupljanja, proučavanja i predstavljanja savremenih umjetničkih praksi. Sa druge strane, svoje programske aktivnosti Muzej bazira i na međunarodnoj saradnji sa relevantnim institucijama, čime je omogućeno aktivno praćenje i prezentovanje aktuelnih umjetničkih tokova.
Živo i dinamično
Zahvaljujući ovim smjernicama, aktivirana je veoma živa i dinamična savremena izložbena scena, čiji dometi su prepoznati i u međunarodnim okvirima. Brojne realizovane izložbe i profesionalne aktivnosti koje čine rad naših muzejskih stručnjaka prepoznate su u okviru naše međunarodne saradnje koja će i u narednom periodu biti u fokusu našeg profesionalnog rada.
Kako se MSURS nosi sa problemima koje je izazvala pandemija, te koliko ste svojih redovnih aktivnosti uspjeli ostvariti u proteklom periodu?
- Tokom proteklog perioda i pored pandemije koja nas je zadesila uspjeli smo da ostvrimo većinu svojih programskih aktivnsoti, pojedine izložbe smo prilagođavali i promovisali prutem online aktivnosti. Pandemija corona virusa nam je neočekivano dala mogućnost da svoj rad profilišemo na nove načine, pri čemo se digitaliacija zbirke i digitalizacija muzejske dokumentacije izdvojila kao prioritet za naredni period. Digitalizovani sadržaji su dostupniji, imalu više mogućnosti kreiranja u okviru novih medija i sasvim sigurno će biti nephodni za kreiranje muzejskih programa u budućnosti.
S obzirom na to da smo još uvijek u fazi rekonstrukcije izuzetno smo zadovoljni dinamikom radova kao i kvalitetom trenutno urađenog posla, završena je faza rekonstrukcije središnjeg dijela krova, a trenutno su u toku radovi u potkrovnim prostorijama. Zadovoljni smo što pandemija korona virusa nije uticala na tok gradnje i što su građevinski radovi za prethodni period urađeni prema planu. Trenutno je završena gradnja koja je planirana sredstvima Ambasadorskog fonda SAD-a, što nam je omogućilo da završimo prvu fazu ovog izuzetno zahtijevnog projekta, a samim tim dobili smo mogućnost da apliciramo i za drugu fazu projekta kako bi dobili nova neophodna sredstva za rekonstrukciju našeg objekta.
Posebno smo ponosni što smo i pored svih prepreka izazvanih corona virusom, u smislu smanjenog budžeta te ograničenog broja publike, uspjeli da priredimo izložbu „Od Galerije do Muzeja“ koja je otvorena na dan našeg Muzeja kao prvi u nizu dogašaja koji treba da obilježe naš pedsetogodišnji jubilej.
